Zanimljivosti

• Jedina slatkovodna podzemna spužva (Eunapius subterraneus) na svijetu živi samo u Hrvatskoj, na području Ogulinsko-plaščanske krške zaravni i Like.
• Podzemna pijavica (Erpobdella mestrovi) živi na dnu Lukine jame, najdublje jame u Hrvatskoj, na 1392 m dubine.
• Morska cvjetnica oceanski porost (Posidonia oceanica) može živjeti preko 1000 godina, te je jedan od najdugovječnijih organizama Sredozemlja.
• Prstacu (Lithophaga lithophaga) je potrebno oko 80 godina da naraste do veličine od 12 cm.
• Dobri dupin (Tursiops truncatus) roni do 500 m dubine i može ostati pod morem do 8 minuta.
• Kudravi nesit (pelikan) (Pelecanus crispus) ima promjer krila i do 320 cm, a droplja (Otis tarda) dosegne masu i do 16 kg. Obje su vrste ptica u Hrvatskoj izumrle!
• Procjenjuje se da u Hrvatskoj danas živi oko 200 vukova (Canis lupus).
• Smeđi medvjed (Ursus arctos) oko 95% prehrambenih potreba zadovoljava biljnom hranom.
• Ris (Lynx lynx) može uloviti plijen 3 do 4 puta veći od njega samog.
• Glavata želva (Caretta caretta) može doseći starost od 80 i više godina.
• Smeđa morska alga jadranski bračić (Fucus virsoides) živi jedino u Jadranskom moru.
• Brzina rasta crvenog koralja (Corallium rubrum) iznosi samo 4 do 8 mm godišnje.
• Obični trp (Holothuria tubulosa) se prilikom ispuštanja gameta, izdiže s morskog dna u položaj pri kojem mu je oko dvije trećine tijela u okomitom položaju prema površini mora.
• Blavor (Pseudopodus apodus) je gušter bez nogu koji svojim dugačkim izduženim tijelom podsjeća na zmiju.
• Poskok (Vipera ammodytes), najotrovnija hrvatska zmija, ne može skakati. Naziv je dobio zbog zabilježenih ugriza u predjelu glave ljudi, ali ne zato što poskoci skaču, nego zato što se oni pred kraj ljeta i u jesen sunčaju na nižim granama drveća i grmlja.

• Čovječja ribica (Proteus anguinus) je jedini podzemni vodeni kralješnjak u Hrvatskoj.
• Riječna kornjača (Mauremys rivulata) u Hrvatskoj se može naći samo u nekoliko manjih lokvi i malih vodotoka u južnoj Dalmaciji.
• Ženka morske ribe - konjić dugokljunić (Hippocampus guttulatus) polaže jajašca u mužjakovu leglenu vrećicu gdje ih on oplodi te nosi 3 tjedna, nakon čega na svijet izlaze mladi.
• Vrsta šišmiša - veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) dobio je ime po naborima na nosu koji mu služe kao usmjerivači signala visoke frekvencije pri orijentaciji i lovu.
• Okruglolisna rosika (Drosera rotundifolia) je biljka mesožderka koja se hrani kukcima. Tijekom jednog ljeta, može uloviti oko 2000 kukaca.
• Mekousna pastrva (Salmothymus obtusirostris) živi u samo nekoliko rijeka u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini te nigdje drugdje na svijetu.
• Dok se krtica (Talpa europaea) hrani gujavicama, čije tijelo sadrži 85% vode, uopće ne pije vodu.
• Koža žabe - zelena krastača (Pseudepidalea viridis) posuta je mnogobrojnim bradavicama tj. kožnim žlijezdama čija je izlučevina neugodnog okusa i mirisa te joj služi kao obrana od neprijatelja.
• U Hrvatskoj raste preko 150 svojti orhideja (Orchidaceae), koje su sve zakonom strogo zaštićene.
• Vjetruša (Falco tinnunculus) je vrsta sokola koja vidi u ultraljubičastom dijelu spektra, što joj omogućava praćenje tragova urina voluharica.
• Gatalinka (Hyla arborea) je vrsta žabe koja je vrlo vješt penjač i uglavnom obitava na drveću.
• Dubokomorska mesojedna spužva (Asbestopluma hypogea) koja se hrani malenim račićima, pronađena je u morskoj jami unutar Parka prirode Telašćica na dubini od samo 24 m. 
• Plemenita periska (Pinna nobilis) najveći je školjkaš Jadrana jer može narasti više od 1 m.
• U Hrvatskoj raste preko 50 svojti lukova (rod Allium), od kojih su dvije endemične vrste opisane kao nove za znanost posljednjih godina.
• Gusjenicu velikog timijanovog plavca (Maculinea arion) hrane crveni mravi u mravinjaku svojim jajima i ličinkama sve do stadija kukuljice, dok se istodobno mravi hrane slatkastim sekretom koji se izlučuje iz žlijezda na tijelu gusjenice.
• Biljka kockavica (Fritillaria meleagris) može doživjeti starost od 30, a vjerojatno i više godina.