Tražilica

Detaljna tražilica

Kalendar događanja

« Listopad 2014 »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31

Zanimljivosti

  • Jedina slatkovodna podzemna spužva (Eunapius subterraneus) na svijetu živi samo u Hrvatskoj, na području Ogulinsko-plaščanske krške zaravni i Like.
  • Podzemna pijavica (Erpobdella mestrovi) živi na dnu Lukine jame, najdublje jame u Hrvatskoj, na 1392 m dubine.
  • Morska cvjetnica oceanski porost (Posidonia oceanica) može živjeti preko 1000 godina, te je jedan od najdugovječnijih organizama Sredozemlja.
  • Prstacu (Lithophaga lithophaga) je potrebno oko 80 godina da naraste do veličine od 12 cm.
  • Dobri dupin (Tursiops truncatus) roni do 500 m dubine i može ostati pod morem do 8 minuta.
  • Kudravi nesit (pelikan) (Pelecanus crispus) ima promjer krila i do 320 cm, a droplja (Otis tarda) dosegne masu i do 16 kg. Obje su vrste ptica u Hrvatskoj izumrle!
  • Procjenjuje se da u Hrvatskoj danas živi oko 200 vukova (Canis lupus).
  • Smeđi medvjed (Ursus arctos) oko 95% prehrambenih potreba zadovoljava biljnom hranom.
  • Ris (Lynx lynx) može uloviti plijen 3 do 4 puta veći od njega samog.
  • Glavata želva (Caretta caretta) može doseći starost od 80 i više godina.
  • Smeđa morska alga jadranski bračić (Fucus virsoides) živi jedino u Jadranskom moru.
  • Brzina rasta crvenog koralja (Corallium rubrum) iznosi samo 0,4 do 0,8 mm godišnje.
  • Obični trp (Holothuria tubulosa) se prilikom ispuštanja gameta, izdiže s morskog dna u položaj pri kojem mu je oko dvije trećine tijela u okomitom položaju prema površini mora.
  • Blavor (Pseudopodus apodus) je gušter bez nogu koji svojim dugačkim izduženim tijelom podsjeća na zmiju.
  • Poskok (Vipera ammodytes), najotrovnija hrvatska zmija, ne može skakati. Naziv je dobio zbog zabilježenih ugriza u predjelu glave ljudi, ali ne zato što poskoci skaču, nego zato što se oni pred kraj ljeta i u jesen sunčaju na nižim granama drveća i grmlja.

  • Čovječja ribica (Proteus anguinus) je jedini podzemni vodeni kralješnjak u Hrvatskoj.
  • Riječna kornjača (Mauremys rivulata) u Hrvatskoj se može naći samo u nekoliko manjih lokvi i malih vodotoka u južnoj Dalmaciji.
  • Ženka morske ribe - konjić dugokljunić (Hippocampus guttulatus) polaže jajašca u mužjakovu leglenu vrećicu gdje ih on oplodi te nosi 3 tjedna, nakon čega na svijet izlaze mladi.
  • Vrsta šišmiša - veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) dobio je ime po naborima na nosu koji mu služe kao usmjerivači signala visoke frekvencije pri orijentaciji i lovu.
  • Okruglolisna rosika (Drosera rotundifolia) je biljka mesožderka koja se hrani kukcima. Tijekom jednog ljeta, može uloviti oko 2000 kukaca.
  • Mekousna pastrva (Salmothymus obtusirostris) živi u samo nekoliko rijeka u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini te nigdje drugdje na svijetu.
  • Dok se krtica (Talpa europaea) hrani gujavicama, čije tijelo sadrži 85% vode, uopće ne pije vodu.
  • Koža žabe - zelena krastača (Pseudepidalea viridis) posuta je mnogobrojnim bradavicama tj. kožnim žlijezdama čija je izlučevina neugodnog okusa i mirisa te joj služi kao obrana od neprijatelja.
  • U Hrvatskoj raste preko 150 svojti orhideja (Orchidaceae), koje su sve zakonom strogo zaštićene.
  • Vjetruša (Falco tinnunculus) je vrsta sokola koja vidi u ultraljubičastom dijelu spektra, što joj omogućava praćenje tragova urina voluharica.
  • Gatalinka (Hyla arborea) je vrsta žabe koja je vrlo vješt penjač i uglavnom obitava na drveću.
  • Dubokomorska mesojedna spužva (Asbestopluma hypogea) koja se hrani malenim račićima, pronađena je u morskoj jami unutar Parka prirode Telašćica na dubini od samo 24 m. 
  • Plemenita periska (Pinna nobilis) najveći je školjkaš Jadrana jer može narasti više od 1 m.
  • U Hrvatskoj raste preko 50 svojti lukova (rod Allium), od kojih su dvije endemične vrste opisane kao nove za znanost posljednjih godina.
  • Gusjenicu velikog timijanovog plavca (Maculinea arion) hrane crveni mravi u mravinjaku svojim jajima i ličinkama sve do stadija kukuljice, dok se istodobno mravi hrane slatkastim sekretom koji se izlučuje iz žlijezda na tijelu gusjenice.
  • Biljka kockavica (Fritillaria meleagris) može doživjeti starost od 30, a vjerojatno i više godina.

Slike