Tražilica

Detaljna tražilica

Kalendar događanja

« Studeni 2017 »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne

Divlje vrste

Cardamine pratensis - livadna režuha

Biološka raznolikost Hrvatske smatra se jednom od najbogatijih u Europi. Uzrok tome je specifičan geografski položaj Hrvatske na razmeđi tri biogeografske regije od kojih svaku karakteriziraju osobiti ekološki, klimatski i geomorfološki uvjeti. Velika raznolikost staništa rezultirala je i velikim bogatstvom divljih svojti (vrsta i podvrsta).

Točna brojnost divljih vrsta u Hrvatskoj nažalost još uvijek nije poznata. Do sada je ukupno poznato oko 40 000 vrsta. Međutim, pretpostavljeni broj vrsta znatno je veći, pri čemu se procjene kreću od najmanje 50 000 do više od 100 000. Svake godine znanstvenici bilježe, otkrivaju i opisuju nove vrste i podvrste. Takvi su nalazi rjeđi kad su u pitanju ribe, vodozemci i gmazovi, ptice i sisavci, kao i vaskularna flora budući da su ove skupine relativno dobro poznate. S druge strane, skupine poput algi, mahovina, gljiva te beskralješnjaka vrlo su slabo istražene. Tako je na primjer samo tijekom posljednjih pet godina zabilježeno preko 200 novih vrsta beskralješnjaka.

Bogatstvo Hrvatske s obzirom na divlje vrste ne leži samo u njihovoj raznolikosti već se očituje i u njihovoj endemičnosti. Jedan od razloga velikog broja endema u Hrvatskoj, a posebno tercijarnih relikata, leži u činjenici da ova područja nisu bila pod značajnijim utjecajem glacijacije. Glavne centre endemske flore predstavljaju planine Velebit i Biokovo, dok je endemska fauna najzastupljenija u podzemnim staništima (špiljski beskralješnjaci, čovječja ribica), na otocima (gušteri, puževi) i u krškim rijekama jadranskog slijeva (gaovice i glavočići).

Unatoč velikom bogatstvu divljih vrsta te očuvanosti njihovih staništa, mnoge su divlje vrste u Hrvatskoj ugrožene.

Takve se vrste objavljuju na CRVENIM POPISIMA te obrađuju u CRVENIM KNJIGAMA. Dosad je u Hrvatskoj izdano 18 crvenih popisa, te devet crvenih knjiga u kojima su obrađene sljedeće skupine:
ptice, vaskularna flora, sisavci, slatkovodne ribe, morske ribe, vodozemci i gmazovi, špiljska fauna, vretenca i gljive.

Sve ugrožene vrste strogo su zaštićene Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine 144/13), koji je stupio na snagu u studenom 2013. godine. Mnoge divlje vrste u Hrvatskoj zaštićene su i u skladu s međunarodnim propisima kao što su npr. Bernska konvencija, Direktiva o pticama i Direktiva o staništima.

Najveću prijetnju divljim vrstama u Hrvatskoj predstavlja izravno uništavanje njihovih staništa. Prirodna staništa pretvaraju se u građevinsko ili poljoprivredno zemljište, a izgradnja prometnica i ostalih prometnih putova dovodi do fragmentacije staništa. S druge strane, zbog zamiranja tradicionalne, niskoproduktivne poljoprivrede nekad nepregledni pašnjaci i livade zarastaju u šikare, a pritom nestaje i njihova bioraznolikost. Unos stranih vrsta od kojih neke postaju invazivnima također predstavlja veliku prijetnju zavičajnim divljim vrstama. Prekomjerno iskorištavanje kroz komercijalno sakupljanje biljaka i gljiva, ribolov, lovstvo i šumarstvo dovodi u opasnost populacije brojnih divljih svojti. Intenzivna poljoprivreda i turizam, zagađenje voda, tla i zraka, krivolov još su samo neke od prijetnji divljim vrstama Hrvatske.

Zanimljivosti i vijesti o pojedinim vrstama ili skupinama pročitajte u arhivi novosti koje smo objavljivali ili potražite ovdje:

PRAVILA PONAŠANJA PRILIKOM SUSRETA S DUPINOM ILI KITOM

PRAVILA PONAŠANJA I AKTIVNOSTI NA PODRUČJIMA UČESTALIJIH
VIĐENJA SREDOZEMNE MEDVJEDICE U HRVATSKOM DIJELU JADRANA

MORSKI PSI I OSTALE HRSKAVIČNJAČE U JADRANU

MORSKI PAS LISICA (Alopias vulpinus)

BRANJE PROLJETNICA I ŠPAROGA

POVRATAK BOGATSTVA PTIČJEG SVIJETA I POČETAK POVRATKA KUDRAVOG NESITA (Pelecanus crispus) NA NERETVU

Slike