Crveni popis biljaka i životinja Republike Hrvatske

 

Zanimljivosti - Prema procjenama znanstvenika, svaki dan izumire 130 vrsta od kojih većinu nismo niti opisali - Ovo se razdoblje smatra šestim masovnim izumiranjemu povijesti planeta Zemlje - Prve crvene knjige izdane su već prije 40 godina te je do sada procjenjena ugroženost za oko 50.000,00 vrsta

IUCN kategorije ugroženosti
Crveni popis
Crvena knjiga
Pretražite crveni popis
Broj procijenjenih svojti



Iako se može podičiti iznimnom raznolikošću život svijeta, mnoge su vrste u Hrvatskoj na rubu izumiranja.
Ukoliko se one na vrijeme prepoznaju, njihova se ugroženost procjenjuje prema kriterijima Međunarodne unije za očuvanje prirode (International Union for Conservation of Nature - IUCN) te im se pridodaje pripadajuća kategorija ugroženosti.
Svojte kojima je procjenjen stupanj ugroženosti navedene su u crvenim popisima i crvenim knjigama ugroženih svojti Hrvatske.
Prvi crveni popisi i knjige u Hrvatskoj izrađene su 1990-tih, no sustavniji projekt izrade crvenih knjiga, prema kriterijima IUCN-a, pokrenut je 2000. godine te je 2003. godine izdana i prva crvena knjiga „Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske"
U izradi crvenih popisa i knjiga sudjeluju stručnjaci koji se bave istraživanjem te određene skupine organizama, bilo da su iz Državnog zavoda za zaštitu prirode ili iz neke druge institucije.


IUCN i kriteriji

Standarde za izradu crvenih knjiga te pravila i kriterije za procjenu ugroženosti divlji svojti propisuje Međunarodna unija za očuvanje prirode (eng. IUCN, koja je svjetski autoritet za procjenu ugroženosti živog svijeta te njegovo očuvanje. IUCN vodi svjetsku bazu ugroženih organizama te izdaje crvene popise i knjige vrsta ugroženih na globalnoj razini. Predstavnici IUCN-a su krajem prošle godine i u Hrvatskoj održali radionicu o primjeni IUCN kriterija za određivanje kategorija ugroženosti, u organizaciji Državnog zavoda za zaštitu prirode, kako bi se standardizirali i unaprijedili postupci izrade crvenih knijga i popisa u Hrvatskoj.
IUCN je vodeća svjetska organizacija za procjenu ugroženosti i očuvanje živog svijeta. Ona broji 80 zemalja članica, 112 državnih agencija te preko 800 nevladinih udruga. Bitan dio IUCN je Jedinica za crvene popise (IUCN Red List Unit) koja koordinira izradu te objavljuje crvene popise. Podatke za izradu crvenih popisa prikuplja i obrađuje Komisija za preživljavanje vrsta (Species Survival Comission)koju čini više od 7000 stručnjaka volontera raspoređenih u više od 100 specijalističkih grupa.

 

IUCN kategorije ugroženosti 

Prema IUCN-u postoji devet kategorija ugroženosti:

EX - Izumrle	Svojte koje su bez ikakve dvojbe izumrle. Ukoliko se kroz intezivna istraživanja na prikladnim staništima, u prikladnom vremenskom razdoblju ne pronađe jedinka neke svojte, ona se može smatrati izumrlom.
EW - Izumrle u prirodi	Svojte koje opstaju samo u uzgoju, zatočeništvu ili u naturaliziranim populacijama izvan prvotnog areala rasprostranjenosti. Kao i kod prijašnje kategorije, svojta se može smatrati izumrlom u prirodi ukoliko se kroz intezivna istraživanja na prikladnim staništima, u prikladnom vremenskom razdoblju u prirodi ne pronađe jedinka dotične svojte.
RE - Regionalno izumrle	Svojte izumrle na području koje je obuhvaćeno crvenim popisom ili crvenom knjigom. Kao i kod ostalih „izumrlih" kategorija, potrebno je provesti opsežna istraživanja da bi se svojta mogla proglasiti regionalno izumrlom.
CR - Kritično ugrožene	Svojte kojima prijeti izuzetno visoki rizik od izumiranja u prirodi.
EN - Ugrožene	Svojte kojima prijeti veoma visoki rizik od izumiranja u prirodi.
VU - Osjetljive	Svojte kojima prijeti visoki rizik od izumiranja u prirodi.
NT - Gotovo ugrožene	Svojte kojima trenutno ne prijeti izumiranje, ali bi u bliskoj budućnosti mogle postati ugrožene.
LC - Najmanje zabrinjavajuće	Svojte koje ne priradaju u niti jednu od navedenih kategorija. U ovu kategojriju pripadaju široko rasporstranjene i brojne svojte.
DD - Nedovoljno poznate	Svojte za koje ne postoji dovoljno podataka o rasprostranjenosti i/ili stanju populacija da bi se izravno ili neizravno procijenio rizik od njenog izumiranja. Ova kategorija nije ustavri kategorija ugroženosti, već ona ukazuje na potrebu prikupljanja novih podatka o dotičnoj svojti da bi se status ugroženosti mogao odrediti.
NE - Vrste koje nisu procjenjivane	Svojte kojima nije određivan status ugroženosti.

Što je Crveni popis?

Crveni popis sastoji od popisa ugroženih svojti u Republici Hrvatskoj, kojima su pridružene odgovarajuće kategorije ugroženosti prema kriterijima IUCN-a.
Do danas je izrađeno 15 crvenih popisa: ptica, sisavaca, gmazova i vodozemaca, slatkovodnih riba, morskih riba, danjih leptira, vretenaca, trčaka, obalčara, špiljske faune, koralja, kopnenih i slatkovodnih puževa, lišajeva, gljiva i vaskularne flore. Do početka 2012. godine trebali bi biti izdani i crveni popis morskih algi i morskih cvjetnica te crveni popis slatkovodnih rakova.
Nakon što se izradi crveni popis, pristupa se izradi crvene knjige za istu skupinu. Tijekom tog procesa, crveni se popis revidira te, ukoliko se javi potreba, kategorije ugroženosti se mijenjaju u skladu s najnovijim podacima.

Što je Crvena knjiga?

Crvene knjige predstavljaju publikacije koje objedinjuju podatke o ugroženim vrstama, odnosno svojtama.
Prilikom izrade crvene knjige, postojeći crveni popis ugroženih svojti iste taksonomske skupine, odnosno kategorije ugroženosti pojedinih svojti se revidiraju prema najnovijim podacima te se za svaku vrstu sastavlja tekst koji sadrži podatke kao što su opis i biologije vrste, njena rasprostranjenosti, neke ekološke značajke vrste, postojeća zakonske zaštite te, što je najvažnije, popis uzroka njene ugroženosti te predloženih mjera očuvanja, uz fotografiju ili crtež vrste te kartu njene rasprostranjenosti u Hrvatskoj.
Do 2011. godine izdano je 9 crvenih knjiga: ptica, sisavaca, gmazova i vodozemaca, slatkovodnih riba, morskih riba, vretenaca, špiljske faune, gljiva i vaskularne flore.
U 2012. godini trebale bi biti izdane i crvene knjige danjih leptira i koralja te revidirane crvene knjige ptica i gmazova i vodozemaca.

Čemu služe Crveni popisi i knjige?

Crvene knjige služe da bi se prepoznale ugrožene svojte, odnosno stupanj i uzroci njihove ugroženosti te da bi se odredile prioritetne mjere za njihovo očuvanje.
Nakon što se izradi crvena knjiga, ona dalje služi kao neka vrsta stručne podloge, koja, uz sagledavanje drugih aspekata, npr. ekonomskih ili kulturoloških, pomaže u zakonskoj zaštiti ugrožene svojte, bilo u kategoriji zaštićene ili strogo zaštićene svojte. Tako se najugroženije vrste Zakonom o zaštiti prirode proglašavaju strogo zaštićenima, dok su one ostale zaštićene.

Pretražite Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Republike Hrvatske

Taksonomske skupine kojima je procijenjen status ugroženosti (glavni autori su označeni podebljanim slovima):

Skupina / Group	Nositelj obrade / Institution	Autori / Authors
Gljive / Fungi	Hrvatsko mikološko društvo / Croatian mycological society	Zdenko Tkalčec	Armin Mešić	Neven Matočec
Vaskularna flora / Vascular flora	Botanički zavod PMF -a, Zagreb / Department of Botany, Faculty of Science, Zagreb	Toni Nikolić	Jasenka Topić	i sur. / et al.
Sisavci /Mammals	Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb / Croatian Natural History Museum, Zagreb	Jasna Antolović	Emil Flajšman	Alojzije Frković
		Marin Grgurev	Marijan Grubešić	Danijela Hamidović
		Draško Holcer	Igor Pavlinić	Nikola Tvrtković
Ptice / Birds	Zavod za orintologiju HAZU, Zagreb / Institute for Orinthology of CASA, Zagreb	Davor Ćiković	Jelena Kralj	Dragan Radović
		Vesna Tutiš
Gmazovi /Reptiles	Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb / Croatian Natural History Museum, Zagreb	Biljana Hutinec	Eduard Kletečki	Bojan Lazar
		Martina Podnar-Lešić	Jure Skejić	Nikola Tvrtković
Vodozemci /Amphibians	Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb / Croatian Natural History Museum, Zagreb	Eduard Kletečki	Nikola Tvrtković	-
Slatkovodne ribe / Freshwater fish	Zoologijski zavod PMF-a, Zagreb / Department of Zoology, Faculty of Science, Zagreb	Ivana Buj	Marko Ćaleta	Milorad Mrakovčić
		Perica Mustafić	Davor Zanella
Morske ribe /Saltwater fish	Institut za oceanografiju i ribarstvo / Institute of Oceanography and Fisheries	Ivan Jardas	Armin Pallaoro	Nedo Vrgoć
Danji leptiri /Butterflies	Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb / Croatian Natural History Museum, Zagreb	Mladen Kučinić	Martina Šašić	-
Vretenca /Dragonflies	-	Anita Belančić	Tomislav Bogdanović	Matija Franković
		Maša Ljuština	Nino Mihoković	Boria Vitas
Špiljske fauna / Cave fauna	Hrvatsko biospeleološko društvo/ Croatian Biospeleological Society, Zagreb	Roman Ozimec	Jana Bedek	Sanja Gottstein
		Branko Jalžić	Rajko Slapnik	Vesna Štamol
		Helena Bilandžija	Tvrtko Dražina	Eduard Kletečki
		Ana Komerički	Marko Lukić	Martina Pavlek
Koralji / Sea anemones	Zoologijski zavod PMF-a, Zagreb / Department of Zoology, Faculty of Science, Zagreb	Petar Kružić
Trčci / Ground beetles	Narodni muzej Zadar /Zadar Regional Museum	Snježana Vujčić-Karlo		Lucija Šerić Jelaska
	Zoologijski zavod PMF-a, Zagreb / Department of Zoology, Faculty of Science, Zagreb	Andreja Brigić		Boris Hrašovec
	Prirodoslovni muzej i zoološki vrt u Splitu /Museum of Natural History and the Zoo	Bože Kokan
	Šumarski fakultet u Zagrebu / Faculty Of Forestry University Of Zagreb
Lišajevi /Lichens		Siniša Ozmec		Anamarija Partl
Obalčari /Stoneflies	Zoologijski zavod PMF-a, Zagreb / Department of Zoology, Faculty of Science, Zagreb	Aleksandar Popijač

Crvene popise do sada obrađenih skupina možete preuzeti niže među priloženim dokumentima.

Bivše Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja pokrenulo je 2000. godine projekt Crvena knjiga Republike Hrvatske , kojeg je nakon osnivanja nastavio Državni zavod za zaštitu prirode. U suradnji sa stručnjacima iz mjerodavnih znanstvenih institucija, rezultati višegodišnjeg bavljenja pojedinim skupinama ili vrstama biljaka, gljiva i životinja obrađeni su tako da omogućuje najdjelatnije povezivanje znanosti i praktične zaštite prirode.

Broj biljnih i životinjskih svojta obrađenih u Crvenom popisu prema skupinama i IUCN kategorijama:

Skupina	Broj svojti u Hrvatskoj kojima je procijenjena ugroženost
	EX	RE	CR	EN	VU	NT	LC	DD	Ukupno
Vaskularna flora	1	10	90	62	71	186	0	340	760
Gljive	0	0	55	77	119	0	0	63	314
Lišajevi	0	0	3	11	32	8	2		56
Sisavci	0	5	0	4	3	21	1	8	42
Ptice - gnijezdeće populacije	0	13	17	23	14	36	34	10	147
Ptice - negnijezdeće populacije	0	2	3	10	2	19	9	1	46
Gmazovi	0	0	2	2	0	6	0	6	16
Vodozemci	0	0	1	1	2	3	0	1	8
Slatkovodne ribe	0	6	15	20	29	11	2	8	91
Morske ribe	0	3	5	8	11	28	36	32	123
Danji leptiri	0	0	5	2	4	10	0	17	38
Vretenca	0	2	6	5	5	12	0	6	36
Trčci	0	0	38	35	63	76	143	40	395
Obalčari	0	2	1	3	11	4	26	35	82
Koralji	0	0	8	20	37	7	13	31	116
Špiljska fauna	0	0	65	49	70	0	0	2	186
UKUPNO	1	43	314	332	473	427	266	600	2456