Tražilica

Detaljna tražilica

Kalendar događanja

« Listopad 2014 »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31

Crveni popis biljaka i životinja Republike Hrvatske

 

Zanimljivosti
- Prema procjenama znanstvenika, svaki dan izumire 130 vrsta od kojih većinu nismo niti opisali
- Ovo se razdoblje smatra šestim masovnim izumiranjemu povijesti planeta Zemlje
- Prve crvene knjige izdane su već prije 40 godina te je do sada procjenjena ugroženost za oko 50.000,00 vrsta


IUCN kategorije ugroženosti
Crveni popis
Crvena knjiga
Pretražite crveni popis
Broj procijenjenih svojti




Iako se može podičiti iznimnom raznolikošću život svijeta, mnoge su vrste u Hrvatskoj na rubu izumiranja.
Ukoliko se one na vrijeme prepoznaju, njihova se ugroženost procjenjuje prema kriterijima Međunarodne unije za očuvanje prirode (International Union for Conservation of Nature - IUCN) te im se pridodaje pripadajuća kategorija ugroženosti.
Svojte kojima je procjenjen stupanj ugroženosti navedene su u crvenim popisima i crvenim knjigama ugroženih svojti Hrvatske.
Prvi crveni popisi i knjige u Hrvatskoj izrađene su 1990-tih, no sustavniji projekt izrade crvenih knjiga, prema kriterijima IUCN-a, pokrenut je 2000. godine te je 2003. godine izdana i prva crvena knjiga „Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske"
U izradi crvenih popisa i knjiga sudjeluju stručnjaci koji se bave istraživanjem te određene skupine organizama, bilo da su iz Državnog zavoda za zaštitu prirode ili iz neke druge institucije.


IUCN i kriteriji

Standarde za izradu crvenih knjiga te pravila i kriterije za procjenu ugroženosti divlji svojti propisuje Međunarodna unija za očuvanje prirode (eng. IUCN, koja je svjetski autoritet za procjenu ugroženosti živog svijeta te njegovo očuvanje. IUCN vodi svjetsku bazu ugroženih organizama te izdaje crvene popise i knjige vrsta ugroženih na globalnoj razini. Predstavnici IUCN-a su krajem prošle godine i u Hrvatskoj održali radionicu o primjeni IUCN kriterija za određivanje kategorija ugroženosti, u organizaciji Državnog zavoda za zaštitu prirode, kako bi se standardizirali i unaprijedili postupci izrade crvenih knijga i popisa u Hrvatskoj.
IUCN je vodeća svjetska organizacija za procjenu ugroženosti i očuvanje živog svijeta. Ona broji 80 zemalja članica, 112 državnih agencija te preko 800 nevladinih udruga. Bitan dio IUCN je Jedinica za crvene popise (IUCN Red List Unit) koja koordinira izradu te objavljuje crvene popise. Podatke za izradu crvenih popisa prikuplja i obrađuje Komisija za preživljavanje vrsta (Species Survival Comission)koju čini više od 7000 stručnjaka volontera raspoređenih u više od 100 specijalističkih grupa.

 

IUCN kategorije ugroženosti 

Prema IUCN-u postoji devet kategorija ugroženosti:

EX - Izumrle Svojte koje su bez ikakve dvojbe izumrle. Ukoliko se kroz intezivna istraživanja na prikladnim staništima, u prikladnom vremenskom razdoblju ne pronađe jedinka neke svojte, ona se može smatrati izumrlom.
EW - Izumrle u prirodi Svojte koje opstaju samo u uzgoju, zatočeništvu ili u naturaliziranim populacijama izvan prvotnog areala rasprostranjenosti. Kao i kod prijašnje kategorije, svojta se može smatrati izumrlom u prirodi ukoliko se kroz intezivna istraživanja na prikladnim staništima, u prikladnom vremenskom razdoblju u prirodi ne pronađe jedinka dotične svojte.
RE - Regionalno izumrle Svojte izumrle na području koje je obuhvaćeno crvenim popisom ili crvenom knjigom. Kao i kod ostalih „izumrlih" kategorija, potrebno je provesti opsežna istraživanja da bi se svojta mogla proglasiti regionalno izumrlom.
CR - Kritično ugrožene Svojte kojima prijeti izuzetno visoki rizik od izumiranja u prirodi.
EN - Ugrožene Svojte kojima prijeti veoma visoki rizik od izumiranja u prirodi.
VU - Osjetljive Svojte kojima prijeti visoki rizik od izumiranja u prirodi.
NT - Gotovo ugrožene Svojte kojima trenutno ne prijeti izumiranje, ali bi u bliskoj budućnosti mogle postati ugrožene.
LC - Najmanje zabrinjavajuće Svojte koje ne priradaju u niti jednu od navedenih kategorija. U ovu kategojriju pripadaju široko rasporstranjene i brojne svojte.
DD - Nedovoljno poznate Svojte za koje ne postoji dovoljno podataka o rasprostranjenosti i/ili stanju populacija da bi se izravno ili neizravno procijenio rizik od njenog izumiranja. Ova kategorija nije ustavri kategorija ugroženosti, već ona ukazuje na potrebu prikupljanja novih podatka o dotičnoj svojti da bi se status ugroženosti mogao odrediti.
NE - Vrste koje nisu procjenjivane Svojte kojima nije određivan status ugroženosti.


Što je Crveni popis?

Crveni popis sastoji od popisa ugroženih svojti u Republici Hrvatskoj, kojima su pridružene odgovarajuće kategorije ugroženosti prema kriterijima IUCN-a.
Do danas je izrađeno 16 crvenih popisa: ptica, sisavaca, gmazova i vodozemaca, slatkovodnih riba, morskih riba, danjih leptira, vretenaca, trčaka, obalčara, špiljske faune, koralja, kopnenih i slatkovodnih puževa, lišajeva, gljiva, vaskularne flore, morskih algi cvjetnica i rakova slatkih i bočatih voda.
Moramo napomenuti da je crveni popis "živa stvar", odnosno da ga je potrebno kontinuirano revidirati, u skladu s promjenama statusa ugroženosti vrsta. Tijekom revizije crvenog popisa, kategorije ugroženosti se mijenjaju u skladu s najnovijim podacima.


Što je Crvena knjiga?

Crvene knjige predstavljaju publikacije koje objedinjuju podatke o ugroženim vrstama, odnosno svojtama.
Prilikom izrade crvene knjige, postojeći crveni popis ugroženih svojti iste taksonomske skupine, odnosno kategorije ugroženosti pojedinih svojti se revidiraju prema najnovijim podacima te se za svaku vrstu sastavlja tekst koji sadrži podatke kao što su opis i biologije vrste, njena rasprostranjenosti, neke ekološke značajke vrste, postojeća zakonske zaštite te, što je najvažnije, popis uzroka njene ugroženosti te predloženih mjera očuvanja, uz fotografiju ili crtež vrste te kartu njene rasprostranjenosti u Hrvatskoj.
Do kraja 2012. godine izdano je 9 crvenih knjiga: ptica, sisavaca, gmazova i vodozemaca, slatkovodnih riba, morskih riba, vretenaca, špiljske faune, gljiva i vaskularne flore. U 2013. godini završena je izrada Crvene knjige danjih leptira te objavljene revizije Crvene knjige ptica i Crvene knjige vodozemaca i gmazova. U 2014. godini planirana je objava Crvene knjige koralja.

Čemu služe Crveni popisi i knjige?

Crvene knjige služe da bi se prepoznale ugrožene svojte, odnosno stupanj i uzroci njihove ugroženosti te da bi se odredile prioritetne mjere za njihovo očuvanje.
Nakon što se izradi crvena knjiga, ona dalje služi kao neka vrsta stručne podloge, koja, uz sagledavanje drugih aspekata, npr. ekonomskih ili kulturoloških, pomaže u zakonskoj zaštiti ugrožene svojte, bilo u kategoriji zaštićene ili strogo zaštićene svojte. Tako se najugroženije vrste Zakonom o zaštiti prirode proglašavaju strogo zaštićenima, dok su one ostale zaštićene.

Taksonomske skupine kojima je procijenjen status ugroženosti (glavni autori su označeni podebljanim slovima):

Skupina / Group Nositelj obrade / Institution Godina objave / Year of Publication Autori / Authors  
Gljive / Fungi Hrvatsko mikološko društvo / Croatian mycological society 2008 Zdenko Tkalčec Armin Mešić Neven Matočec
Vaskularna flora / Vascular flora Botanički zavod PMF -a, Zagreb / Department of Botany, Faculty of Science, Zagreb 2005 Toni Nikolić Jasenka Topić i sur. / et al.
Sisavci /Mammals   Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb / Croatian Natural History Museum, Zagreb   2006 Jasna Antolović Emil Flajšman Alojzije Frković
Marin Grgurev Marijan Grubešić Danijela Hamidović
Draško Holcer Igor Pavlinić Nikola Tvrtković
Ptice / Birds  - 2013 Vesna Tutiš Jelena Kralj Dragan Radović
Davor Čiković Sanja Barišić i sur.
Gmazovi i vodozemci /Reptiles and amphibians - 2012 Dušan Jelić Marija Kuljerić Toni Koren
Dag Treer Dragica Šalamon Mila Lončar
Martina Podnar-Lešić Biljana Janev-Hutinec Tomislav Bogdanović
Stjepan Mekinić Katja Jelić  
Slatkovodne ribe / Freshwater fish  Zoologijski zavod PMF-a, Zagreb / Department of Zoology, Faculty of Science, Zagreb 2006 Ivana Buj Marko Ćaleta Milorad Mrakovčić
Perica Mustafić Davor Zanella  
Morske ribe /Saltwater fish Institut za oceanografiju i ribarstvo / Institute of Oceanography and Fisheries 2008 Ivan Jardas Armin Pallaoro Nedo Vrgoć
Danji leptiri /Butterflies - 2013 Martina Šašić Iva Mihoci Mladen Kučinić
Vretenca /Dragonflies - 2008 Anita Belančić Tomislav Bogdanović Matija Franković
Maša Ljuština Nino Mihoković Boria Vitas
Špiljske fauna / Cave fauna    Hrvatsko biospeleološko društvo/ Croatian Biospeleological Society, Zagreb    2009 Roman Ozimec Jana Bedek Sanja Gottstein
Branko Jalžić Rajko Slapnik Vesna Štamol
Helena Bilandžija Tvrtko Dražina Eduard Kletečki
Ana Komerički Marko Lukić Martina Pavlek
Koralji / Sea anemones Zoologijski zavod PMF-a, Zagreb / Department of Zoology, Faculty of Science, Zagreb 2007 Petar Kružić    
Trčci / Ground beetles    Narodni muzej Zadar /Zadar Regional Museum 2007 Snježana Vujčić-Karlo    
Zoologijski zavod PMF-a, Zagreb / Department of Zoology, Faculty of Science, Zagreb Andreja Brigić Lucija Šerić Jelaska  
Prirodoslovni muzej i zoološki vrt u Splitu /Museum of Natural History and the Zoo   Bože Kokan    
Šumarski fakultet u Zagrebu / Faculty Of Forestry University Of Zagreb Boris Hrašovec    
Lišajevi /Lichens - 2008 Siniša Ozmec Anamarija Partl  
Obalčari /Stoneflies Zoologijski zavod PMF-a, Zagreb / Department of Zoology, Faculty of Science, Zagreb 2007 Aleksandar Popijač    
Morske alge i morske cvjetnice / 
Laboratorij za bentos Instituta za oceanografiju i ribarstvo
2011 Boris Antolić Vedran Nikolić Ante Žuljević
Kopneni i slatkovodni puževi  Ekološka udruga Emys 2013 Jasna Lajtner Vesna Štamol Rajko Slapnik
Rakovi slatkih i bočatih voda Hrvatsko biološko društvo1885 2011 Sanja Gottstein Sandra Hudina Andreja Lucić
Ivana Maguire Ivančica Ternjej Krešimir Žganec

 

Crvene popise do sada obrađenih skupina možete preuzeti niže među priloženim dokumentima, a sve Crvene knjige pogledati/preuzeti u elektronskom izdanju na stranicama http://www.dzzp.hr/publikacije/crvene-knjige-48.html

 Bivše Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja pokrenulo je 2000. godine projekt Crvena knjiga Republike Hrvatske , kojeg je nakon osnivanja nastavio Državni zavod za zaštitu prirode. U suradnji sa stručnjacima iz mjerodavnih znanstvenih institucija, rezultati višegodišnjeg bavljenja pojedinim skupinama ili vrstama biljaka, gljiva i životinja obrađeni su tako da omogućuje najdjelatnije povezivanje znanosti i praktične zaštite prirode.

Broj biljnih i životinjskih svojta obrađenih u Crvenom popisu prema skupinama i IUCN kategorijama:

Skupina  Broj svojti u Hrvatskoj kojima je procijenjena ugroženost  
EX   RE   CR   EN   VU   NT   LC   DD   Ukupno
Vaskularna flora 1 10 90 62 71 186 0 340 760
Morske alge i morske cvjetnice 0 0 2 0 6 3 49 22 82
Gljive 0 0 55 77 119 0 0 63 314
Lišajevi 0 0 3 11 32 8 2  0 56
Sisavci 0 5 1 4 3 20 1 8 42
Ptice - gnijezdeće populacije 0 10 18 23 15 25 144 0 235
Ptice - preletničke populacije 0 1 3 2 3 7 18 5 39
Ptice - zimujuće populacije 0 1 3 3 2 4 14 1 28
Gmazovi 0 0 0 5 2 12 21 1 41
Vodozemci 0 0 0 3 0 4 14 2 23
Slatkovodne ribe 0 6 13 20 28 11 2 8 88
Morske ribe 0 3 5 8 11 28 36 32 123
Danji leptiri 0 0 8 4 7 18 0 8 45
Vretenca 0 2 6 5 5 12 0 6 36
Trčci 0 0 38 35 63 76 143 40 395
Obalčari 0 2 1 3 11 4 26 35 82
Kopneni i slatkovodni puževi 0 0 50 50 48 4 12 30 194
Rakovi slatkih i bočatih voda 0 0 6 24 20 13 2 3 68
Koralji 0 0 8 20 37 7 13 31 116
Špiljska fauna 0 0 65 49 70 0 0 2 186
UKUPNO 1 40 375 408 553 442 497 637 2953

Slike