Inventarizacija močvarnih staništa u Hrvatskoj

O PROJEKTU
REZULTATI
RAMSARSKA KONVENCIJA
SVJETSKI DAN MOČVARNIH STANIŠTA
POPIS MOČVARNIH PODRUČJA U HRVATSKOJ
CROWET BAZA PODATAKA

O PROJEKTU

Financiranje: Ramsarski fond za male grantove za zaštitu i razumno korištenje močvarnih staništa (Small Grants Fund) - 2002
Projekt proveo: Državni zavod za zaštitu prirode
Voditelj projekta: Jasminka Radović, dipl.inž.biol.

Hrvatska je završila projekt Inventarizacija močvarnih staništa - Izvješće Ramsarskog fonda za male grantove: CRO-WET

Ciljevi, aktivnosti i rezultati projekta

Aktivnosti projekta CROWET odnose se na inventarizaciju močvarnih staništa u Hrvatskoj kao preduvjet za njihovo djelatno očuvanje.

Ciljevi projekta:

• izraditi što potpuniji popis močvarnih staništa u Hrvatskoj
• omogućiti pripremu nacionalne politike zaštite močvarnih staništa
• vrednovati močvarna staništa s ciljem proglašenja novih Ramsarskih područja
• identificirati razloge ugroženosti i revitalizacijske potrebe za ugrožena močvarna staništa
• kartirati močvarna staništa radi njihova uključivanja u proces prostornog planiranja na državnoj i lokalnoj razini
• rezultate načiniti dostupnima javnosti i vlastima
• promovirati javnu osviještenost i uključenje lokalnih zajednica u procese vrednovanja, prostornog planiranja i donošenja odluka u vezi močvarnih staništa

Očekivani rezultati:

1. baza podataka o močvarnim staništima Hrvatske
2. objava preliminarnog popisa močvarnih staništa s osnovnim informacijama
3. karta 1:100 000 s ucrtanim močvarnim staništima
4. popularni letak o projektu i plakat koji uključuje kartu Hrvatske s ucrtanim močvarnim staništima

Institucije koje su sudjelovale u provedbi

Projekt je započet u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja (MZOPU) nakon potpisanog ugovora između Ramsarske konvencije i MZOPU-a u lipnju 2003.
Uslijed reorganizacije u Vladi RH krajem 2003., zaštita prirode prebačena je u nadležnost Ministarstva kulture, a projekt je povjeren novoosnovanom Državnom zavoduza zaštitu prirode (DZZP) ugovorom između MZOPU-a i DZZP-a u studenom 2003.

Sudionici projekta

Uz voditeljicu projekta (Jasminka Radović), zaposlenicu MZOPU-a, kasnije DZZP-a, angažirana je suradnica (Andrea Rajčić) za rad na projektu 11 mjeseci počevši od srpnja 2003. Ramona Topić iz DZZP-a također je sudjelovala na projektu.

Što je projekt postigao?

Rezultat projekta je iscrpan pregled močvarnih staništa Hrvatske po prvi puta - identificirano je i kartirano oko 3800 pojedinačnih lokaliteta, kao i 8 velikih kompleksnih močvarnih područja ( vidi Wetlands data summary ). Prema rezultatima projekta, oko 6,9% površine Hrvatske prekriveno je močvarnim staništima. Dodatno, 56.500 km vodenih tokova i obale mora također pripada močvarnim staništima prema Ramsarskim kriterijima. Ovi podaci predstavljaju i značajan doprinos za međunarodne baze podataka - Ramsar, Medwet i druge.

Koristeći metodu GIS kartiranja, projekt je omogućio obavljanje različitih analiza u procesu regionalnog i nacionalnog prostornog i razvojnog planiranja što se već redovito provodi u DZZP-u na zahtjev mjerodavnih ministarstava i institucija.
Rezultati CROWET projekta koriste se također u važnom programu zaštite prirode - uspostavi Nacionalne ekološke mreže i EU ekološke mreže NATURA 2000. Brojna važna i ugrožena močvarna područja iz CROWET baze podataka unešena su u CRO-NEN bazu podataka o područjima Nacionalne ekološke mreže. Prema Zakonu o zaštiti prirode, za ta područja primjenjuju se različite mjere zaštite.
Objava i distribucija rezultata projekta, posebno svim školama u Hrvatskoj, pridonjeli su podizanju javne osviještenosti o močvarnim staništima i njihovom očuvanju te edukaciji djece u školama.

REZULTATI

1. REZULTAT: GIS BAZA PODATAKA O MOČVARNIM STANIŠTIMA U HRVATSKOJ

Imajući u vidu razvoj informacijskih sustava na međunarodnoj i nacionalnoj razini, odlučeno je izraditi GIS bazu podataka koja bi se sastojala od karata i pridruženih atributnih tablica s osnovnim podacima o svakom močvarnom staništu. Stoga, baza podataka nije bila podijeljena u dva nepovezana dijela (Medwet baza podataka i GIS karta) nego su svi relevantni podaci objedinjeni u u jedinstvenu GIS bazu podataka.
Projekt CROWET združen je s još jednim projektom MZOPU-a „Kartiranje staništa" (proveo ga je OIKON d.o.o.) tako da je rezultat projekta - GIS karta staništa cijelog terirorija Hrvatske 1:100.000 , direktno služila kao izvor podataka za kartiranje močvarnih staništa.
Dodatno kartiranje bilo je potrebno za manja područja i neke Ramsarske kategorije močvarnih staništa koje nisu kartirane kroz gore navedeni projekt: npr. izvori i lokve koji po brojnosti čine većinu močvarnih staništa. Podaci su također prikupljeni iz svih postojećih važnijih dostupnih baza podataka (vidi Opis baze podataka ). Također, odrađen je značajan terenski rad radi dodatnog prikupljanja podataka.
Na kraju, analizom i kombinacijom raspoloživih podataka te dodatnim kartiranjem, kompletirana je nova GIS baza podataka o močvarnim staništima u Hrvatskoj.
CROWET baza podataka izravno je pridonijela realizaciji ciljeva projekta jer njeni podaci omogućuju sve vrste analiza potrebnih za vrednovanje močvarnih staništa te zaštitu i pripremu novih prijedloga za Ramsarska područja u Hrvatskoj, kao i za pripremu nacionalne politike zaštite močvarnih staništa.

2. REZULTAT: OBJAVLJENI I DISTRIBUIRANI PODACI

• preliminarni popis močvarnih područja
• letak o projektu
• edukacijski plakat s kartom močvarnih staništa u Hrvatskoj
• web aplikacija GIS baze podataka

Rezultati projekta javnosti su predstavljeni prilikom proslave Svjetskog dana močvarnih staništa 2005. u Hrvatskoj.
Letci i plakat s kartom močvarnih staništa tom su prilikom predstavljeni i podijeljeni. Također, ti su materijali poštom poslani svim osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj.
Rezultati projekta prikazani su i na web stranici DZZP-a www.dzzp.hr. Priređena je web aplikacija za prezentaciju baze podataka (http://www.cro-nen.hr/map/), kao i popis močvarnih staništa u Hrvatskoj.
Logo projekta dizajniran je u nekoliko varijanti i stavljen na sve materijale povezane s CRO-WET projektom.

RAMSARSKA KONVENCIJA

Hrvatska je postala stranka Konvencije o močvarnim staništima (Ramsar, 1973.) još 1991. godine. Sukladno obvezama ove Konvencije, svaka stranka treba utvrditi, vrednovati prema utvrđenim kriterijima te prikladno zaštititi močvarna područja na svom teritoriju. Najvrjednija od njih predlažu se za uvrštavanje u Ramsarski popis močvarnih područja od međunarodne važnosti.

Hrvatska za sada ima samo četiri Ramsarska područja: park prirode Kopački rit, park prirode Lonjsko polje, planirani park prirode Delta Neretve i ornitološki rezervat ribnjaci Crna Mlaka (vidi kartu). Postoji još niz močvarnih područja koje je tek potrebno vrednovati za upis u Ramsarski popis. Osnova za svako vrednovanje je inventarizacija, odnosno utvrđivanje postojećeg stanja.

Definicija močvare

Ramsarska konvencija određuje (Članak 1.1): «U smislu ove Konvencije močvarna staništa obuhvaćaju područja močvara, cretova, tresetišta ili vode, kako prirodna tako i umjetna, stalna ili povremena, sa stajaćom ili tekućom vodom, slatkom, bočatom ili slanom, uključujući područja morske vode duboke do šest metara za vrijeme oseke.»

Klasifikacija močvarnih staništa

U svijetu postoji nekoliko klasifikacija stanišnih tipova. Ramsarska klasifikacija uključuje 42 tipa močvarnih staništa u okviru tri skupine: prirodna morska/obalna, prirodna kontinentalna te umjetno stvorena močvarna staništa. Tako su obuhvaćeni svi prostori koji su na neki način ovisni o vodi. Uz velike rijeke razvijaju se prostrane „poplavne ravnice" koje su zapravo kompleksi nekoliko tipova staništa te nisu posebno navedene u klasifikaciji.
28 od ukupno 42 Ramsarska stanišna tipa prisutno je u Hrvatskoj (vidi Ramsar kategorije)

SVJETSKI DAN MOČVARNIH STANIŠTA

2. veljače svjetski je dan močvarnih staništa. Njime se obilježava 2. veljače 1971. - dan kada je u Ramsaru, Iranskom gradu na obalama Kaspijskog jezera, donesena Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa ptica močvarica.
Od 1997. svake godine vladine agencije, nevladine udruge i grupe građana na svim razinama koriste ovaj dan za poduzimanje akcija s ciljem podizanja javne svijesti o vrijednostima močvarnih staništa i Ramsarskoj konvenciji.
Prilikom proslave Svjetskog dana močvarnih staništa 2005. godine javnosti su prezentirani rezultati projekta CROWET.

OBILJEŽAVANJE SVJETSKOG DANA MOČVARNIH STANIŠTA 2005. U HRVATSKOJ

Obilježavanje Svjetskog dana močvarnih staništa 2005. godine organizirali su Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP) i kulturna organizacija Matica hrvatska.
Bio je to javni događaj pod nazivom Budućnost na rubu močvara. Događanju je prisustvovalo više od 200 ljudi - predstavnika vlasti, stručnjaka i znanstvenih organizacija, nevladinih udruga, škola i medija. Posebno oduševljenje izazvao je nastup folklorne skupine iz Potoka, sela močvarnog područja u Posavini.

Nakon uvodnih govora održane su prezentacije: Značaj Ramsarske konvencije i Hrvatska (mr.sc. Eugen Draganović, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode), Projekt Ramsarskog fonda za male grantove za zaštitu i razumno korištenje močvarnih staništa (Small Grants Fund) - "Inventarizacija močvarnih staništa u Hrvatskoj"(Jasminka Radović, stručni voditelj, DZZP), O izvornom očuvanju Parka prirode "Lonjsko polje" (Goran Gugić, ravnatelj Uprave Parka prirode "Lonjsko polje", Jasenovac), Ogranak MH Kutina i povjerenstvo Popovača, kao zainteresirane stranke u zaštiti Lonjskog polja (Dražen Kovačević i Dragutin Pasarić). Nakon prezentacija, prikazan je dokumentarni film o Parku prirode Lonjsko polje "Dan kao godina", autora Borisa Krstinića. Prikazani su i podijeljeni Ramsarski plakat i plakat s naljepnicama Svjetski dan močvarnih staništa 2005, koje je pripremilo Ministarstvo kulture, kao i plakat te letci DZZP-a o projektu Inventarizacija močvarnih staništa u Hrvatskoj.
Cijeli događaj popratilo je nekoliko radijskih i televizijskih postaja i tiskovina.

POPIS MOČVARNIH PODRUČJA U HRVATSKOJ

Popis je pripremljen na temelju GIS baze podataka. Broj područja ponešto se razlikuje od broja izvučenog iz baze podataka zbog toga što su neka područja kartirana kao nekoliko poligona ili točaka a naknadno su definirana kao jedno područje.

Najveći prostor zauzima osam kompleksnih područja - riječ je o velikim močvarama, većinom smještenim u poplavnim
nizinama rijeka (Sava, Drava - Dunav, Kupa, Neretva i druge).

Najveći broj močvarnih područja je iz kategorije izvora i lokava, ali je njihova površina vrlo mala. Stoga proizlazi da broj lokaliteta nije pokazatelj bogatstva ni reprezentativnosti močvarnih područja. Važniji indikator je površina prekrivena močvarnim staništima - oko 6,9% površine teritorija Republike Hrvatske. Dodatno, 56.500 km vodenih tokova i morske obalne linije također pripada močvarnim staništima prema Ramsarskim kriterijima.

Na popisu močvarnih staništa samo su veće rijeke izlistane kao područja, za razliku od ostalih manjih rijeka, potoka, kanala te obalne linije. Također, neki močvarni tipovi (vlažne livade, tršćaci, poplavne šume i močvarne šikare - vrbici) koji su uglavnom prisutni unutar gore navedenih osam kompleksnih područja, nisu izlistani kao odvojena manja močvarna područja.

CROWET BAZA PODATAKA

Tip baze podataka: GIS baza podataka

Format: ESRI shapefile
Bessel elipsoid

Projekcija: Gaus-Krüger, 5. zona

GIS baza podataka sastoji se od shapefile-ova s kartiranim pojedinim kategorijama močvarnih staništa u Hrvatskoj (1:100.000) i pripadajućih atributnih tablica s osnovnim podacima o svakom močvarnom staništu.

Dijelovi baze su također:

1. državna granica (shapefile)
2. geografske karte 1:100.000 (jpeg)
3. karta službeno definiranih slivnih cjelina u Hrvatskoj (shapefile)
4. inventar močvarnih staništa (shapefile-ovi)

37 shapefile-ova predstavlja pojedine od 28 (od 42 svjetska) Ramsarska tipa močvarnih staništa u Hrvatskoj ( vidi klase ). Neka staništa su kartirana kao poligonskii, neka kao linijski, a neka kao točkasti shapefile-ovi (manja područja).

Osnovni podaci (ime područja; lokacija - najbliži grad, županija, koordinate za točkasta područja; tip močvarnog staništa; Ramsar kôd; površina za poligonalna područja; dužina za linije - manje rijeke, potoci, kanali...) za svako područje uneseni su u atributnu tablicu.

Nekoliko klasa iz baze podataka Karta staništa (OIKON d.o.o. za MZOPU/Ministarstvo kulture) uzeto je kao cjelina (svi kartirani poligoni) te pojedina područja nisu identificirana. Ta močvarna područja (vlažne livade, tršćaci, poplavne šume i močvarne šikare) najvećim dijelom su smještena unutar osam identificiranih kompleksnih područja - velikih močvara (vidi shapefile: complex sites).

POGLEDAJTE BAZU

Glavni izvori podataka o močvarnim staništima

Projekt Kartiranje staništa Hrvatske: OIKON d.o.o., Institut za primijenjenu ekologiju
Baza podataka: Digitalni atlas Republike Hrvatske - Hidrografija: GISDATA d.o.o.
Karta slivnih područja: HRVATSKE VODE
Baza podataka: Zaštićena područja Hrvatske: DZZP
Prostorni planovi županija i Grada Zagreba
Baza podataka travnjačke vegetacije Hrvatske: dr.sc. Zvjezdana Stančić
Biospeleološki katastar: Hrvatsko biospeleološko društvo
Projekt Biocenološka istraživanja vodenih staništa na otocima Splitsko - dalmatinske županije: Udruga za zaštitu okoliša SUNCE
Projekt Krške lokve - mreža vodenih staništa: Udruge HYLA i ZELENA ISTRA
Lokve Učke: JU Park prirode Učka
Baza podataka Nekaptirani izvori na području VGO Rijeka: Projekt CRO-WOLF, DZZP