Tražilica
Kalendar događanja
- Po
- Ut
- Sr
- Če
- Pe
- Su
- Ne
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5
- 6
- 7
- 8
- 9
- 10
- 11
- 12
- 13
- 14
- 15
- 16
- 17
- 18
- 19
- 20
- 21
- 22
- 23
- 24
- 25
- 26
- 27
- 28
- 29
- 30
- 31
Ostali međunarodni projekti
Projekt integracije u EU Natura 2000 (NIP)
U okviru odobrenog zajma Svjetske banke (IBRD 8021-HR), ratificiranog Zakonom o potvrđivanju ugovora o zajmu (NN MU 7/2011 od 18. svibnja 2011.) započela je provedba još jednog važnog projekta - „Projekt integracije u EU Natura 2000“ (NIP), čiji je nositelj Ministarstvo kulture. Njegovo trajanje je 5 godina, a uz aktivnosti ulaganja u ekološku mrežu te jačanje kapaciteta za upravljanje ekološkom mrežom, najveći dio projekta bit će usmjeren na planiranje, utvrđivanje prioriteta te sustavnu inventarizaciju biološke raznolikosti radi dopunjavanja informacijskog sustava zaštite prirode, a s ciljem ispunjavanja zahtjeva EU za izvještavanjem.
ECNC Projekt Komunikacija u zaštiti prirode - institucionalno jačanje i pilot projekti u Hrvatskoj i Makedoniji
Europski centar za zaštitu prirode (ECNC) u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode proveo je projekt "Komunikacija u zaštiti prirode: institucionalno jačanje i pilot projekti u Hrvatskoj i Makedoniji". Projekt je trajao od 2006. do 2008. godine, a financirala ga je Vlada Kraljevine Norveške. Ciljevi projekta bili su: poboljšati vještine u komunikaciji zaštite prirode nadležnih u zaštiti prirode, nevladinih udruga i predstavnika Javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima, što će pridonijeti učinkovitijoj zaštiti ubuduće, potaknuti prihvaćanje "komunikacije" kao ključnog sredstva u zaštiti prirode te proširiti podršku zaštiti prirode među relevantnim dionicima.
Znanje o ekološkim mrežama: Pospješivanje uključivanja dionika u praktičnu provedbu ekoloških mreža
Projekt je financiralo Nizozemsko Ministarstvo poljoprivrede, a koordinirao Europski centar za zaštitu prirode (ECNC). Kao partneri na projektu sudjelovali su zavodi i instituti iz Nizozemske, Estonije, Švicarske, Njemačke, Velike Britanije i Hrvatske, koju je predstavljao Državni zavod za zaštitu prirode.
Strateški prioriteti međunarodne politike stvorili su povoljne uvjete za ostvarivanje ciljeva Paneuropske ekološke mreže, uključujući političku podršku, planiranje politike i provedbe, znanstvenu podršku i komunikaciju. U ovim procesima, uključivanje dionika je ne samo nužnost, nego i opće prihvaćeni koncept u provedbi ciljeva zaštite prirode u mnogim zemljama.
WWF projekt Dinaric Arc Ecoregion – 2012 protected Areas Programme
Projekt je dio Dinaric Arc inicijative, a obuhvaća područje Dinarida na teritoriju Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije. Cilj projekta je stvoriti povoljne uvjete za uspješnu provedbu programa Konvencije o biološkoj raznolikosti - Work on Protected Areas u zemljama Dinarskog luka. U sklopu projekta prikupljat će se temeljni podatci te produbiti će se znanja o regiji te pojačati angažman i kapaciteti vladinih tijela na dotičnom području. Zavod će koordinirati provedbu projektnih aktivnosti u Hrvatskoj, odnosno prikupljanje podataka za potrebe provođenja gap analize (prva faza projekta), te će sudjelovati i u provedbi druge faze projekta vezane uz jačanje kapaciteta za upravljanje zaštićenim područjima i povećanje površine pod zaštitom u Hrvatskoj. Projekt je započeo 2007. godine i trajat će do 2010.
COAST - Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja
Nakon uspješno završene pripremne faze, projekt COAST odobren je od strane Vijeća Globalnog fonda za okoliš u rujnu 2006. i od strane Vlade Republike Hrvatske u veljači 2007. i traje do 2012. godine. Projekt COAST ima za cilj očuvanje prirodnih vrijednosti i održivo korištenje prirodnih dobara dalmatinske obale. Projektom se predviđa niz aktivnosti koje imaju za cilj podizanje svijesti i znanja javnosti o prirodnim vrijednostima; integraciju biološke raznolikosti u sektorski razvitak na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini; razvitak i uvođenje u praksu koncepta integralnog upravljanja obalnim područjem te izravnu suradnju s poduzetničkim sektorom. Među djelatnicima Državnog zavoda za zaštitu prirode izabrani su operativni koordinator i član Upravljačkog odbora projekta. Zavod je također uključen u sve aktivnosti koje se provode u okviru projekta.
Inventarizacija močvarnih staništa u Hrvatskoj
Financiran od Ramsarskog fonda za male grantove za zaštitu i razumno korištenje močvarnih staništa (Small Grants Fund) - 2002. Projekt je proveo Državni zavod za zaštitu prirode.
Rezultat projekta je iscrpan pregled močvarnih staništa Hrvatske po prvi puta - identificirano je i kartirano oko 3800 pojedinačnih lokaliteta, kao i 8 velikih kompleksnih močvarnih područja ( vidi Wetlands data summary ). Prema rezultatima projekta, oko 6,9% površine Hrvatske prekriveno je močvarnim staništima. Dodatno, 56.500 km vodenih tokova i obale mora također pripada močvarnim staništima prema Ramsarskim kriterijima. Ovi podaci predstavljaju i značajan doprinos za međunarodne baze podataka - Ramsar, Medwet i druge.
Koristeći metodu GIS kartiranja, projekt je omogućio obavljanje različitih analiza u procesu regionalnog i nacionalnog prostornog i razvojnog planiranja što se već redovito provodi u DZZP-u na zahtjev mjerodavnih ministarstava i institucija.Rezultati CROWET projekta koriste se također u važnom programu zaštite prirode - uspostavi Nacionalne ekološke mreže i EU ekološke mreže NATURA 2000. Brojna važna i ugrožena močvarna područja iz CROWET baze podataka unešena su u CRO-NEN bazu podataka o područjima Nacionalne ekološke mreže. Prema Zakonu o zaštiti prirode, za ta područja primjenjuju se različite mjere zaštite.
Objava i distribucija rezultata projekta, posebno svim školama u Hrvatskoj, pridonjeli su podizanju javne osviještenosti o močvarnim staništima i njihovom očuvanju te edukaciji djece u školama.
UNEP GEF Razvitak okvira za nacionalnu biološku sigurnost za Republiku Hrvatsku
Projekt je proveo Državni zavod za zaštitu prirode, 2003.- 2004. Republika Hrvatska je 29. kolovoza 2002. godine ratificirala Protokol o Biološkoj sigurnosti (Kartagenski Protokol) uz Konvenciju o Biološkoj raznolikosti. Protokol je stupio na snagu 11. rujna 2003. godine.
Protokol o biološkoj sigurnosti (Kartagenski protokol) prvi je međunarodno obvezujući dokument koji uređuje problematiku sigurnog transfera, rukovanja i uporabe živih genetski modificiranih organizama (LMO) koji mogu imati negativan učinak na bioraznolikost, uzimajući u obzir i utjecaje na zdravlje, a posebno je usredotočen na prekogranični prijenos LMO-a.
Zaštita vrsta kroz komunikaciju o biološkoj raznolikosti – kampanja o uzimanju životinja iz prirode i držanju divljih životinja u zatočeništvu
Projekt je financiran iz MATRA KNIP Programa Vlade Kraljevine Nizozemske.
Državni zavod za zaštitu prirode nositelj projekta, uz partnere Upravu za zaštitu prirode Ministarstva kulture, Povjerenstvo za praćenje populacije velikih zvijeri Ministarstva kulture, ZOO vrt Zagreb i Zelenu akciju.
Glavne teme projekta su problemi vezani uz uzimanje životinja, posebice velikih zvijeri, iz prirode i njihovo držanje u zatočeništvu, te također trgovanje i držanje zaštićenih i strogo zaštićenih životinja. Jedan od najvećih problema u zaštiti prirode je nedovoljno znanje i nedostatak interesa u javnosti.
UNESCO projekt "Aktivnosti za zaštitu eko sustava uz rijeke Dravu i Muru na nacionalnom nivou te kao prekograničnog MAB (čovjek i biosfera) rezervata"
Sufinanciran u sklopu UNESCO-ovog Participacijskog programa 2006.-2007., provoditelj: Državni zavod za zaštitu prirode.
Projektne aktivnosti omogućile su uspostavu nacionalnog zaštićenog područja na ekološki izuzetno značajnom području Mure i Drave kao preduvjeta za uspostavu MAB (čovjek i biosfera) rezervata. Rijeke Muru i Dravu karakterizira visoka razina biološke raznolikosti te one predstavljaju jedan od posljednjih doprirodnih tijekova nizinskih rijeka u srednjoj Europi.
ACCOBAMS projekt- utjecaj slučajnog ulova na kitove i dupine u području Sporazuma - BYCBAMS
U sklopu Sporazuma o zaštiti kitova i dupina u Crnom moru, Sredozemnom moru i pripadajućem Atlantskom području (ACCOBAMS), započeo je projekt (BYCBAMS) kojim će se utvrđivati utjecaj slučajnog ulova na populacije kitova i dupina. Rezultati projekta poslužit će kao osnova za akcijske planove zaštite. U tom smislu, države stranke su se obvezale da će, kao doprinos provedbi projekta, na nacionalnoj razini započeti provoditi aktivnosti obuhvaćene projektom. Stoga je predviđen pilot projekt utvrđivanja utjecaja slučajnog ulova na dupine na određenom pilot području.
ACCOBAMS projekt – utvrđivanje rasprostranjenosti i brojnosti kitova i dupina u području Sporazuma
U sklopu Sporazuma o zaštiti kitova i dupina u Crnom moru, Sredozemnom moru i pripadajućem Atlantskom području (ACCOBAMS), započeo je projekt utvrđivanja rasprostranjenosti i brojnosti kitova i dupina u području Sporazuma. Rezultati projekta poslužit će kao osnova za akcijske planove zaštite. U tom smislu, države stranke su se obvezale da će, kao doprinos provedbi projekta, na nacionalnoj razini započeti provoditi aktivnosti obuhvaćene projektom. U Hrvatskoj će se takve aktivnosti uglavnom provoditi u okviru inventarizacije i praćenja te izrade prijedloga mreže NATURA 2000.
Jačanje mreže morskih zaštićenih područja u Hrvatskoj (MedPAN South)
Ured mediteranskog programa Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF MedPO) glavni je koordinator ovog projekta. Kako bi se ubrzao proces uspostave efikasnog upravljanja morskim zaštićenim područjima u Sredozemlju razvijen je projekt MedPAN South. Projekt ima za cilj povećanje učinkovitosti očuvanja važne obalne i morske biološke raznolikosti Sredozemlja kroz poboljšanje upravljanja postojećim zaštićenim morskim područjima te promicanje uspostave novih. Koordinator pilot projekta u Hrvatskoj je Udruga Sunce.