Tražilica

Detaljna tražilica

Kalendar događanja

« Prosinac 2014 »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31

O nama

Građani Republike Hrvatske prepoznaju važnost očuvanja prirode, priroda se tretira kao vrijednost od glavnog nacionalnog interesa i negativni utjecaji ljudskih aktivnosti na prirodu svedeni su na najmanju moguću mjeru.

 O ZAVODU
 STATUT DZZP
 SURADNJA S EU
 ŠTO ZAVOD RADI
 UPRAVNO VIJEĆE
 DJELATNICI
 IZVJEŠĆE O OSTVARENOM PROGRAMU RADA

 

 

 

 

 

Očuvanje prirode i čovjekova okoliša između ostalih najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. (čl. 3 Ustava RH)

Svatko ima pravo na zdrav život.
Država osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Svatko je dužan u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša. (čl. 69 Ustava RH)

More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu.
Zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti. (čl. 52 Ustava RH)

 O Zavodu

 

Državni zavod za zaštitu prirode je središnja ustanova koja obavlja stručne poslove zaštite prirode u Hrvatskoj. Osnovan je Uredbom Vlade Republike Hrvatske 30. listopada 2002. godine , a započeo je sa radom u rujnu 2003. god.

 

 

Osnovne informacije

Državni zavod za zaštitu prirode osnovan je Uredbom Vlade Republike Hrvatske (NN 126/02), sukladno Strategiji i akcijskom planu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NSAP) (NN 81/99) te Planu provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kojeg su Hrvatska i Europska unija potpisale 2001. godine. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) Zavod obavlja stručne poslove zaštite prirode za Republiku Hrvatsku i to posebno poslove koji se odnose na: inventarizaciju, praćenje i ocjenu stanja prirode; pripremanje stručnih podloga za zaštitu prirodnih vrijednosti, očuvanje dijelova prirode, utvrđivanje uvjeta zaštite prirode, upravljanje zaštićenim područjima i korištenje prirodnih dobara; izradu stručnih podloga u svezi izrade ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu; izvješćivanje o stanju prirode; sudjelovanje u provedbi međunarodnih ugovora o zaštiti prirode te organiziranje i provođenje odgojno - obrazovnih i promidžbenih aktivnosti u zaštiti prirode.
Zavod je započeo djelovati u rujnu 2003. godine i aktivno surađuje s tijelima državne uprave, agencijama, fakultetima, nevladinim udrugama, školama i ostalim interesnim skupinama.

Razlozi osnivanja i potrebe djelovanja Zavoda

Kako je pokazala analiza provedena tijekom izrade NSAP-a iz 1999. godine, Hrvatskoj je nedostajalo središnje stručno tijelo koje će sustavno i koordinirano prikupljati i obrađivati podatke o zaštiti prirode, tako da predstavljaju podlogu za stvaranje politike zaštite prirode. Visokoškolske ustanove, prirodoslovni muzeji, instituti i strukovne nevladine udruge provode osnovna znanstvena istraživanja te sporadično i nesustavno obavljaju stručne poslove poput inventarizacije i monitoringa, no do osnutka Državnog zavoda za zaštitu prirode nije postojala stručna služba zaštite prirode kojoj bi to bila osnovna djelatnost. Stručni poslovi su se djelomično obavljali u okviru ministarstva nadležnog za zaštitu prirode, no zbog prevladavajućih upravnih poslova, nije bilo moguće istovremeno kvalitetno obavljati i stručne poslove. Naime, od 2000. godine, Republika Hrvatska se počela aktivnije uključivati u zaštitu prirode na međunarodnoj razini te je dosad potvrđeno desetak međunarodnih konvencija i protokola.
Ugrađivanjem odredbi iz ovih međunarodnih ugovora, kao i svih relevantnih direktiva Europske unije u Zakon o zaštiti prirode iz 2005. i izmjene Zakona iz 2008. godine te otvaranjem pristupnih pregovora za ulazak u Europsku uniju u listopadu 2005., opseg poslova u zaštiti prirode je u velikoj mjeri povećan i zahtjeva kvalitetnu stručnu službu sposobnu da prati i uključi se u sve odgovarajuće međunarodne aktivnosti vezane uz zaštitu prirode. Stoga su osnivanje, rad i razvoj Zavoda, kao središnjeg stručnog tijela za zaštitu prirode, temeljne pretpostavke za provedbu Zakona o zaštiti prirode i ispunjavanje obveza Republike Hrvatske kao buduće članice Europske unije.
Većina država srednje i zapadne Europe ima utemeljenu stručnu službu zaštite prirode, čiju okosnicu čine zavodi, agencije ili centri.
Na razini same Europske unije djeluje Europski tematski centar za biološku raznolikost, kao stručna podrška Upravama u okviru Europske komisije.

Vizija

Građani Republike Hrvatske prepoznaju važnost očuvanja prirode, priroda se tretira kao vrijednost od glavnog nacionalnog interesa i negativni utjecaji ljudskih aktivnosti na prirodu svedenu su na najmanju moguću mjeru.

Misija

Kvalitetnim stručnim radom pridonositi očuvanju prirode u Republici Hrvatskoj za dobrobit sadašnjih i budućih generacija.


Dosadašnji rad Zavoda

Od početka svojeg aktivnog djelovanja (15. rujan 2003. godine) Zavod je, između ostalog, proveo inventarizaciju vrsta i stanišnih tipova mnogih, dosad neistraženih i nepoznatih dijelova Hrvatske; uspostavio sustav praćenja pojedinih strogo zaštićenih vrsta; izradio planove upravljanja za vuka i risa; objavio 8 crvenih knjiga ugroženih biljnih i životinjskih vrsta; izradio prijedlog ekološke mreže Republike Hrvatske i trenutno priprema prijedlog ekološke mreže NATURA 2000; pripremio nacrte planova upravljanja za 4 potencijalna NATURA 2000 područja; izradio prijedloge za zaštitu 30-ak područja; izradio stručne podloge za 7 većih podzakonskih akata zaštite prirode (uključujući podzakonske akte za zaštitu vrsta i područja ekološke mreže); izradio prijedlog Izvješća o stanju zaštite prirode u razdoblju od 2000. do 2007. godine; aktivno sudjelovao u izradi Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti iz 2008.; izradio više od 600 stručnih podloga za planove gospodarenja prirodnim resursima, prostorne planove i objavio brojne publikacije za podizanje svijesti šire javnosti o potrebi očuvanja prirode.
Zavod također u posljednje dvije godine prosječno provodi ili sudjeluje u provedbi po 16 međunarodnih projekata godišnje. Riječ je o projektima koji se financiraju uglavnom iz fondova Europske Unije, kao što su LIFE, CARDS, PHARE, IPA te Vijeća Europe. Rad Zavoda je prepoznat i pohvaljen od strane Europske komisije tijekom provedbe svih projekata koje je financirala Unija.
Nadalje, stručnjaci iz Zavoda su članovi 25 međunarodnih i nacionalnih stručnih tijela, povjerenstava i radnih skupina, uključujući Radnu skupinu za pripremu pregovora - pravne stečevine EU - poglavlje Okoliš, a djelatnica Zavoda je i predsjednica Upravnog odbora jednog od međunarodnih sporazuma čija je Republika Hrvatska stranka.
Zavod surađuje s brojnim domaćim i međunarodnim institucijama i aktivan je član neformalne mreže direktora europskih agencija za zaštitu prirode - ENCA network. U sklopu ove mreže, promiče aktivniju suradnju na očuvanju morske biološke raznolikosti i domaćin je 7. sastanku stranaka, koji se održao u rujnu 2010. godine u Hrvatskoj, u nazočnosti predstavnika Europske komisije.

Organizacijska shema Zavoda: