Tražilica

Detaljna tražilica

Kalendar događanja

« Lipanj 2017 »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30

Puštanje oporavljenog surog orla

Dana 04. listopada 2016. godine u udrugu Sokolarski centar (USC) u Dubravi kod Šibenika (ovlaštenu udrugu Ministarstva zaštite okoliša i energetike za zbrinjavanje, liječenje i skrb nađenih ozlijeđenih, iscrpljenih ili ranjenih, te zaplijenjenih i oduzetih zaštićenih životinja) zaprimljena je ozlijeđena jedinka surog orla. Pregledom je utvrđeno da se radi o mladom mužjaku kojemu su ozlijeđena oba krila. U jednom od krila te na području vrata RTG snimkom je utvrđena prisutnost 3 zrna sačme promjera 5 mm. Zbog težine ozljeda, sukladno veterinarskom nalazu, ishod oporavka jedinke i njen povratak u prirodu je bio neizvjestan. U RH obitava ne više od 60-80 surih orlova, a gnijezdi ih tek 20-tak parova i spašavanje svake jedinke je presudno za opstanak vrste.
Nakon gotovo pola godine liječenja i oporavka, uz trud i znanje stručnjaka USC-a , suri orao se uspješno oporavio i biti će pušten na pogodno stanište. Kako bi se mogla pratiti daljnje kretanje orla on će prije puštanja biti opremljen satelitskim odašiljačem koji će omogućiti stručnjacima – ornitolozima da u svakom trenu mogu znati točnu poziciju orla. Odašiljač je nabavila Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, a odašiljač će na orla postaviti i podatke pratiti Udruga BIOM koja se bavi zaštitom ptica i bioraznolikosti u Hrvatskoj.
Puštanje surog orla obaviti će se u subotu 29. travnja 2017. na području NP Krka.
Područje Krke je odlična pozicija za puštanje orla jer po procjeni stručnjaka ima sve kvalifikacije dobrog staništa za ovu vrstu.
Suri orlovi su gnjezdarice priobalne i gorske Hrvatske. To su dugoživuće ptice koje su vjerne svojim teritorijima, tj. područjima oko gnijezda koje ponekad iznosi i 10 km u radijusu. Neki se teritoriji koriste i više stotina godina, iako se, naravno, ptice mijenjaju tj. mlađe jedinke zamjenjuju stare. U Hrvatskoj je poznato oko 25 – 30 povijesnih teritorija surih orlova. Zbog raznih pritisaka na populaciju nisu svi teritoriji zauzeti pa je tako, sukladno rezultatima monitoringa nacionalne populacije surih orlova, u Hrvatskoj 2014 godine gnijezdilo tek 11-14 parova koji su podigli 11-14 mladih ptica. Osim krivolova, bilo vatrenim oružjem ili otrovima, suri orlovi i druge grabljivice stradavaju i zbog sudara s elisama vjetroelektrana ili žicama dalekovoda, nedostatka hrane zbog zaraštavanja travnjaka, a ugrožavaju ih turisti i rekreativci – planinari, slobodni penjači i paraglajderi koji ih uznemiravaju približavajući se njihovim gnijezdima.
Suri orlovi gnijezda pretežito grade na liticama, rijetko na stablima. Gnijezdo grade, na jajima leže i oko mladih se brinu oba spola. U gnijezdu su najčešće 2 jaja, a inkubacija traje 41 – 45 dana. Ptići su za let sposobni za 65 – 70 dana. Ovisni o roditeljima ostaju još 90 – 100 dana. Prvi put se gnijezde s 3 do 4 godine. Pretežito love sisavce i ptice, u jugoistočnoj Europi često i gmazove (pogotovo kornjače). Plijen traže sustavno pretražujući tlo, najčešće u niskom letu, a kad ugledaju plijen grabe ga pandžama. Rijetko se na plijen obrušavaju iz visokoga leta, a ponekad ga napadaju nakon vrebanja s neke prirodne promatračnice (npr. grane ili stijene). Plijen pretežito love na tlu. Rijetko napadaju ptice u zraku, no progone ptice koje poplašene polete iz zaklona. Sisavce love od sitnih (glodavci) do krupnih, poput srna. Krupnije životinje love samo ako su bolesne ili iscrpljene. Lovi ptice od veličine ševa, trepteljki i strnadica do veličine pataka, gusaka, labudova, vranaca i ždralova. Često love u paru, a hrani se i strvinom.
Krivolov je osobit problem za ptice grabljivice i sove u Hrvatskoj jer je nažalost još uvijek uobičajeno ubijati ove vrste pod izlikom da čine štete u lovištima jer se (između ostalog) hrane i divljači (tj. vrstama koje je dozvoljeno loviti i koje predstavljaju izvor prihoda lovozakupnicima). Divljač zasigurno nije jedini i primarni izvor hrane grabljivicama jer bitan dio njihove ishrane čine i glodavci koji su štetnici u drugim gospodarskim djelatnosti osobito u poljoprivredi i šumarstvu, te grabljivice značajno pridonose regulaciji brojnosti glodavaca. Pojedine vrste ptica grabljivica hrane se i strvinama te imaju i zdravstveno-higijensku ulogu u ekosustavu. Namjerno ubijanje grabljivica je stoga potpuno neprihvatljiv oblik ponašanja modernog čovjeka. Namjerno ubijanje grabljivica strogo je zabranjeno odredbama Zakona o zaštiti prirode RH, Direktivom za zaštiti divljih ptica EU te međunarodnim sporazumima za zaštitu prirode kojih je i RH potpisnica: Bonskom konvencijom o zaštiti migratornih vrsta, Bernskom konvencijom o zaštiti europskih divljih životinja i njihovih staništa te Washingtonskom konvencijom o prekograničnoj trgovini vrstama (CITES).
 

Slike