Tražilica

Detaljna tražilica

Kalendar događanja

« Veljača 2012 »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29

2011-2012 Međunarodna godina šišmiša

Na svijetu postoji više od 1150 vrsta šišmiša koje čine petinu ukupnog broja vrsta sisavaca. Od toga je na svjetskoj razini 177 vrsta šišmiša ugroženo (VU, EN i CR), čak 204 vrste nedovoljno su poznate (DD), a 5 vrsta se vodi kao izumrle (EX). Najveći broj vrsta na svjetskoj razini ugrožen je upravo zbog raznih gospodarskih aktivnosti koje za posljedicu imaju smanjivanje površina pod šumama i fragmentaciju staništa.
Stoga je UNEP/EUROBATS - Sporazum o zaštiti europskih populacija šišmiša, povodom svoje 20. obljetnice, proglasio 2011. godinu Međunarodnom godinom šišmiša, a u suradnji s UNEP/CMS Konvencijom o migratornim vrstama. Na sastanku zemalja članica 2010. godine izglasana je Rezolucija 6.9 Sporazuma - Godina šišmiša, kojom se zemlje članice potiče da provedu kampanju promicanja potrebe zaštite šišmiša.
Hrvatska je od 2000. godine jedna od 33 zemlje članice Sporazuma koji obuhvaća Europu i države koje okružuju Sredozemno more, a sa svojih 35 od 52 vrste šišmiša zabilježenih na teritoriju Sporazuma jedna je od najbogatijih država sa faunom šišmiša.
Šišmiši su iznimno važan dio svjetskih ekosustava - bitna su karika u prirodnom obnavljanju tropskih šuma, oprašivanju čitavog niza biljaka koje cvatu noću, kontroliranju brojnosti noću aktivnih kukaca, te tako predstavljaju indikator zdravlja okoliša.
U umjerenom pojasu, pa tako i u Hrvatskoj šišmiši se hrane isključivo kukcima i paucima. Nastanjuju sve naše ekosustave, a što je veći broj vrsta prisutan na nekom području veći je i njegov „indeks zdravlja". Neke vrste obitavaju u spiljama, neke u šumama, neke u nadzemnim objektima poput kuća, zgrada, crkava i dvoraca, a neke ovisno o godišnjem ciklusu koriste čitav niz različitih skloništa. Hrane se u šumama, iznad livada, travnjaka i pašnjaka, iznad vode, oko svjetiljki, što ovisi o sklonosti pojedine vrste.
Šišmiše ugrožavaju gubitak skloništa i gubitak lovnog staništa. Iznimno dugo žive, imaju samo jedno mlado godišnje, a postotak smrtnosti novorođenih iznosi i više od 50%, pa se stoga populacije pojedinih vrsta vrlo teško oporavljaju. Jedna su od najviše proganjanih i najmanje proučenih skupina životinja.
U Hrvatskoj se jedna vrsta smatra regionalno izumrlom vrstom (RE), 3 su vrste ugrožene (EN), 3 su riznične (VU), 5 je nedovoljno poznatih vrsta (DD) i 5 je potencijalno ugroženih vrsta (NT), tako da se za 50% vrsta na teritoriju Hrvatske moraju primijeniti različite aktivnosti vezane uz zaštitu i monitoring.
Državni zavod za zaštitu prirode će tijekom 2011. i 2012. godine aktivno sudjelovati u kampanji Međunarodne godine šišmiša. Tiskana je brošura „Šišmiši u Hrvatskoj" i plakat „Noćni vladari neba - šišmiši", a uz mnoge druge aktivnosti koje će pravovremeno biti najavljene na stranicama Zavoda svaki mjesec će biti predstavljena po jedna vrsta šišmiša u Hrvatskoj.

Slike