Tražilica

Detaljna tražilica

Kalendar događanja

« Svibanj 2017 »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31

Proljeće - Buđenje zmija

Kao i svake godine dolaskom toplih proljetnih dana zmije se bude iz zimskog sna i izlaze iz svojih zimskih skrovišta te kreću u potragu za partnerom i hranom. Njihova aktivnost ponajprije ovisi o temperaturi okoliša, stoga ih se tijekom dana, kada je temperatura zraka dovoljno visoka, često može pronaći kako se sunčaju na otvorenim i osunčanim površinama. Naime, lijepo i toplo vrijeme ne mami samo zmije na pojačanu aktivnost, već je poznato da i ljudi u proljeće više vremena provode u prirodi čime se povećava mogućnost slučajnog susreta sa zmijama. Neki od razloga češćeg i dužeg boravka ljudi u prirodi su šetnje, planinarenje, druženja, zatim uređivanje okućnice, poljoprivredni radovi i slično. Važno je imati na umu da se mogućnost susreta sa zmijama može značajno umanjiti pridržavanjem nekih osnovnih naputaka ponašanja u prirodi i poznavanjem vrsta koje dijele svoj životni prostor s ljudskim.

Za što bezbrižniji boravak u prirodi preporučamo nošenje odgovarajuće odjeće i obuće - dugih hlača i visoke, čvrste obuće (npr. gojzerice, čizme), kako bi se noge zaštitile od eventualnog ugriza. Također, treba uvijek pripaziti gdje se staje, a prije odmora provjeriti mjesto na koje želimo sjesti te ne dodirivati nepregledna mjesta rukama (izbjegavati blizinu grmlja, nakupine kamenja ili granja i sl.). U slučaju nailaska na zmiju ne treba paničariti niti je slučajno pokušavati uhvatiti. Zmiju je potrebno polako zaobići ukoliko je to moguće i nastojite ju ne uznemiravati, a ako se nalazi na putu koji to onemogućava možete ju pošpricati običnom vodom ili zaplašiti udarcima (nogom) o tlo te pustiti da sama otiđe svojim putem. Zmije nemaju vanjskih slušnih organa pa slabo čuju zvukove koji se šire zrakom, no zato preko kostiju donje čeljusti vrlo dobro osjećaju vibracije tla te ih udaranje u tlo plaši. Imajte na umu da zmije nisu agresivne životinje te da izbjegavaju kontakt, a pokušati će ugristi jedino ako se osjećaju ugroženo i prestrašeno.

Unatoč tome što susret sa zmijom može biti neugodan, imajte na umu da ste vjerojatno naišli na neotrovnicu, s obzirom da u Hrvatskoj žive samo tri otrovnice (poskok, riđovka i planinski žutokrug) od ukupno 15 vrsta zmija. Preostalih 12 vrsta je neotrovno. Također, iako je strah od zmijskog ugriza velik, treba imati na umu da su statistički veće šanse da osoba smrtno strada od uboda pčele nego od ugriza zmije. U slučaju zmijskog ugriza zmiju nemojte pokušati uhvatiti ili usmrtiti, kako bi je odnijeli liječniku, jer bi pri tome mogla ponovno nekoga ugristi. Ovo je posebice opasno ako se radi o otrovnom zmijskom ugrizu. Glavni simptom ugriza otrovnice je oticanje tkiva koje se brzo širi od mjesta ugriza, a kao lijek protiv trovanja zmijskim otrovom koristi se posebni protuotrov. Liječnici vrlo dobro znaju prepoznati ugriz otrovnice, a točno određivanje vrste otrovnice u Hrvatskoj nije potrebno jer se za ugrize svih triju naših otrovnica primjenjuje isti protuotrov.

Osoba koju je ugrizla zmija otrovnica trebala bi se smiriti koliko je god moguće te ukloniti odjeću i nakit s mjesta ugriza zbog oticanja tkiva, a ranu pustiti da slobodno krvari bez rezanja ili isisavanja otrova. Ugrizenu osobu je potrebno što prije prevesti do najbliže medicinske ustanove (po potrebi zvati GSS ili 112), a poželjno bi bilo očistiti ranu i imobilizirati ekstremitet koji je zadobio ugriz pomoću nekog čvrstog predmeta i zavoja kako bi se usporilo širenje otrova.

Otrovnicama njihov otrov služi za hvatanje plijena, a čini ga mješavina biološki aktivnih tvari koje žrtvu trebaju onesposobiti kako bi je zmija lakše progutala. Iako otrov prvenstveno koriste za hvatanje plijena zmije ga mogu koristiti i u samoobrani.

Ugrizi nekih neotrovnih zmija također znaju biti vrlo bolni i neugodni, ali mjesto ugriza nikada jako ne otekne. Kao posljedica ugriza neotrovnica moguće su infekcije ozlijeđenog tkiva unesenim mikroorganizmima.

Zmije većinom žive samotnjačkim životom odvojene od drugih jedinki. Do okupljanja većeg broja jedinki u grupe dolazi u vrijeme hibernacije te si tako međusobno pomažu u podjeli topline. Razdoblje parenja je također vremenski period kada na jednom mjestu možemo susresti više zmija, bilo da se radi o ritualnim borbama između mužjaka koji udvaraju ženkama ili zbog samog parenja. U oba slučaja radi se o prirodnim pojavama, a ne o najezdama zmija!

U Republici Hrvatskoj strogo je zaštićeno 12 vrsta zmija sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13), odnosno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16). Neke od zabranjenih radnji sa strogo zaštićenim zmijama su sljedeće: namjerno hvatanje ili ubijanje, uznemiravanje, uništavanje ili uzimanje jaja, zatim držanje, prijevoz, prodaja i razmjena.

Zmija se ne treba bojati, već ih treba uvažavati jer su dio prirodnog bogatstva i važne su za očuvanje ekosustava. Izuzetnu ulogu imaju u kontroli glodavaca (miševi, voluharice, rovke itd.) i kukaca te tako umanjuju rizik od prijenosa zaraznih bolesti. Naime, pretjerano velike populacije glodavaca djeluju kao podloga za širenje raznih bolesti, ali uzrokuju i uništavanje prirodnih dobara (usjeva). Na Zemlji su zmije prisutne više od 100 milijuna godina. Kao skupina koja danas broji preko 2900 opisanih vrsta, uspjele su naseliti vrlo širok spektar staništa: od pustinja i tropskih šuma do hladnih tundra polarnog pojasa, ali i toplih tropskih mora.

Za očekivati je da se bojimo onoga što ne poznajemo, ali uz dozu opreza i međusobnog uvažavanja boravak u prirodi može biti ugodan i za ljude i za zmije, a razloga za uživanje u prirodi i njenim vrijednostima ima pregršt.

Više informacija o zmijama, kao i brošuru Zmije u Hrvatskoj, možete dobiti u Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu.

Brošura - Zmije u Hrvatskoj(ref: http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20100311/dzzp201003111220290.pdf)

Crvena knjiga vodozemaca i gmazova(ref: https://www.dropbox.com/s/lkhvb4xtq5mqt86/CK_vodozemaca_i_gmazova_WEB.pdf?dl=0)


 

OTROVNICE U HRVATSKOJ

Poskok  (Vipera ammodytes)

 

Planinski žutokrug (Vipera ursinii macrops)

 

Riđovka (Vipera berus)

 

Poskok je najveća europska zmija otrovnica. U Hrvatskoj je rasprostranjen posvuda osim u kontinentalnom dijelu omeđenom Savom i Dravom istočno od Medvednice, Ivančice i Kalnika. Čest na jadranskoj obali uključujući otoke i može ga se naći sve od mora pa do najviših vrhova Dinare. Od otoka ne nastanjuje otoke Rab, Dugi otok i Korčulu, podaci sa Cresa i Lošinja su vrlo stari i nepotvrđeni, dok je na Mljetu na rubu izumiranja zbog unesenog mungosa koji je predator poskoka. Najčešće bira suha osunčana područja sa manje vegetacije i kamenja.

Ova najmanja europska zmija otrovnica je u Hrvatskoj rasprostranjena na planinskim travnjacima južnog Velebita, Lisca, Visibabe, Poštaka, Dinare, Troglava i Kamešnice, na 900 do 1900 m nadmorske visine. Planinski žutokrug je izraziti stanišni specijalist koji naseljava samo submediteranske i epimediteranske planinske suhe travnjake te planinske rudine planina Dinarskog lanca.

 

U Hrvatskoj možemo razlikovati tri odvojene populacije riđovke. Najveća je nizinska populacija koja naseljava poplavne doline velikih kontinentalnih rijeka (Sava, Drava, Dunav) od 60–400 m nadmorske visine. Planinska populacija naseljava rubove šuma i planinske čistine Gorskog kotara uglavnom iznad 700 m nadmorske visine, dok je najmanja visokoplaninska populacija koja dolazi iznad 1600 m nadmorske visine na travnjacima južnih padina Troglava. Riđovku nalazimo na raznim vrstama staništa – livadama, kamenitim obroncima i padinama, rubovima šuma, obalama rijeka i jezera.

 

RASPROSTRANJENOST ZMIJA OTROVNICA NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE

 

Imajte na umu da:

·         zmije neće napasti i pokušati ugristi ako se same ne osjete ugroženo i prestrašeno

·         je za vrijeme boravka u prirodi potrebno koristiti odgovarajuću obuću, odjeću i opremu te se odgovorno ponašati

·         je pri susretu sa zmijom važno ostati smiren, pokušati zaobići zmiju ili ju uplašiti udarcima nogom/ štapom u tlo

·         ne treba hvatati zmiju niti ju pokušati ozlijediti

·         je u slučaju ugriza potrebno potražiti pomoć liječnika


 

 

Slike