Tražilica

Detaljna tražilica

Kalendar događanja

« Listopad 2017 »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31

Pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom ili kitom

U posljednja dva mjeseca domaći mediji mnogo pišu o ponovnom pojavljivanju i zadržavanju dobrog dupina zvanog Bobi u Dubrovačkom primorju:  

Kako bi se smanjila vjerojatnost neželjenog ponašanja divlje životinje te osigurala sigurnost kupača i samog dobrog dupina, podsjećamo javnost na sljedeća pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom ili kitom. Ista se pravila primjenjuju u svim slučajevima susreta s dobrim dupinom i ostalim vrstama kitova u našem Jadranu.

DUPINI I KITOVI U JADRANU

Osam je vrsta kitova koji se mogu pronaći u Sredozemnom moru, a u Jadranskom moru zabilježeni su u različitom broju. Trenutni podaci o statusu vrsta iz skupine kitova u Jadranskom moru govore u prilog pretpostavci da je samo dobri dupin (Tursiops truncatus) stalno prisutan u cijelom bazenu. Prugasti dupin (Stenella coeruleoalba), glavati dupin (Grampus griseus) i Cuvierov kljunasti kit (Ziphius cavirostris) prisutni su u različitim gustoćama u južnom dijelu Jadranskog mora, dok se veliki kit (Balaenoptera physalus) sezonski pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu. Prisutnost velikog kita vjerojatno je uvjetovana morskim strujama i promjenama u lokalnoj produktivnosti mora na godišnjoj razini. Bjelogrli dupin (Globicephala melas) i crni dupin (Pseudorca crassidens) (zabilježeni prije gotovo 100 godina), ali i grbavi kit (Megaptera novaeangliae), spadaju u rijetke posjetitelje u Jadranskom moru. I na kraju, obični dupin (Delphinus delphis) koji je nekad bio prisutan u cijelom Jadranskom moru, sada se smatra regionalno izumrlom vrstom, a rijetko se pojavljuju jedino zalutale ili zaostale jedinke (Holcer, 2015).

Kitovi i dupini nalaze se na vrhu hranidbenog lanca morskih ekoloških sustava te utječu na strukturu i funkcioniranje sustava. To su ujedno migratorne vrste koje trebaju i veći životni prostor. Stoga ih u najvećoj mjeri ugrožava čovjek.Najčešći razlozi njihove ugroženosti u Jadranu su nedostatak plijena uzrokovan prelovom, interakcije s ribarstvom, bolesti, antropogena buka, morski otpad, onečišćenje mora i namjerno ubijanje.

Sve vrste kitova koje se zateknu u Jadranskom moru strogo su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) i Pravilnika o proglašavanju strogo  zaštićenih vrsta (NN 144/13, NN 73/16). Osim nacionalnog zakonodavstva zaštićeni su i EU propisima te nizom međunarodnih sporazuma, kojih je Republika Hrvatska stranka.  

 

PRAVILA PONAŠANJA PRILIKOM SUSRETA S DUPINOM ILI KITOM

  • Ne usmjeravati plovilo direktno prema opaženim životinjama.
  • Ukoliko im se želi približiti, potrebno je to učiniti polako, brzinom manjom od 5 čv (9 km/h), slijedeći paralelno smjer njihova kretanja te je potrebno izbjegavati nagle promjene smjera ili brzine.  
  • Ne proizvodite iznenadne zvukove motorom.
  • Osigurati da je u krugu od 100 m od životinje samo jedno plovilo, a u krugu od 200 m ne više od tri plovila.
  • Ne ostajte u njihovoj blizini duže od 30 minuta.
  • Ukoliko se kod životinja primijete znakovi uznemirenosti ili se primijete majke s mladuncima, potrebno je odmah (promjenom smjera, bez ubrzavanja) napustiti područje susreta.
  • Područje susreta potrebno je napustiti usmjeravajući plovilo suprotno od pravca kretanja životinja, postupno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 200 m od dupina.
  • Zbog Vaše i njihove sigurnosti ne plivajte i ne ronite s njima, ne hranite ih niti ih pokušavajte dodirivati.
  • Ne bacajte smeće u more i ne ostavljajte ga na obali i plažama; dupini mogu slučajno progutati plastične vrećice što može uzrokovati njihovo ugibanje.
  • Svako namjerno uznemiravanje dupina ili kita potrebno je prijaviti Sektoru inspekcijskog nadzora zaštite prirode pri Upravi za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i energetike i nadležnoj policiji.
  • Nalaz ozlijeđene, bolesne ili uginule životinje potrebno je dojaviti na broj 112.

 

Holcer, D. (2015): Pregled poznavanja vrsta kitova (Ceatacea) u Jadranu. Stručna studija za izradu Akcijskog plana upravljanja morskim kornjačama u Republici Hrvatskoj. Institut Plavi svijet, Veli Lošinj. NETCET project, IPA Adriatic Cross-border Cooperation Programme. 34 str.

 

Sektor inspekcijskog nadzora zaštite prirode

Krešimir Ilić, načelnik sektora

Radnička cesta 80/3

10000 Zagreb

tel: 01/4866-193

e-mail: kresimir.ilic@mzoe.hr

 

Služba inspekcijskog nadzora – Jadranska Hrvatska

Ured u Zadru

Damir Mitrović, voditelj službe

Ivana Mažuranića 30/1

23000 Zadar

tel: 023/309-806

e-pošta: damir.mitrovic@mzoe.hr

 

Ured u Šibeniku

Dr. sc. Marijana Cukrov, viša inspektorica

Stjepana Radića 28

22000 Šibenik

tel: 022/213-445

e-pošta: marijana.cukrov@mzoe.hr

 

Ured u Pazinu

Mr.sc. Mirjana Fonjak, viša inspektorica

Prolaz F. Matejčića 8

52000 Pazin

tel: 052/616-014

e-pošta: mirjana.fonjak@mzoe.hr

 

Ured u Rijeci

Mr. sc. Ivanka Jelenić, viša inspektorica

Blaža Pulića 2/1

51000 Rijeka

tel: 051/325-776

e-pošta: ivanka.jelenic@mzoe.hr

 

Ured u Splitu

Maja Polić, viša inspektorica 

Mike Tripala 6

21000 Split

tel: 021/340-405

e-mail: maja.polic@mzoe.hr

 

Ured u Dubrovniku

Vesna Daničić, viša inspektorica

Vukovarska 16/1

Cvijete Zuzorić 6

20000 Dubrovnik

e-pošta: vesna.danicic@mzoe.hr

 

Ured u Gospiću

Tihomir Devčić, viši inspektor

Kaniška10

53000 Gospić

tel: 053/652-579

e-pošta: tihomir.devcic@mzoe.hr

 


Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

tel: 01/5502-900

mob: 091/6060-281

e-pošta: vrste@dzzp.hr

Državna uprava za zaštitu i spašavanje

Državni centar 112

Tel: 112

Policija

Tel: 192

Galerija trenutno nema slika