Zaštićena geobaština u Republici Hrvatskoj

Hrvatska ima dugu tradiciju zaštite geobaštine. Prvi Zakon o pećinama donesen je davne 1900. godine, dok je 1948. godine lokalitet Rupnica proglašen prvim geološkim, a nalazište fosila pračovjeka Hušnjakovo prvim paleontološkim spomenikom prirode.

Novom Strategijom i akcijskim planom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske iz 2008. godine (NN 143/08), počelo se više pažnje posvećivati zaštiti georaznolikosti tj. geobaštine i kao jedan od strateških ciljeva je očuvati georaznolikost, odnosno geotope kao jedan od preduvjeta očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti te samu neobnovljivu geomorfološku i geološku baštinu RH „in situ" i „ex situ".

Prema Upisniku zaštićenih prirodnih vrijednosti Ministarstva kulture danas u Hrvatskoj postoji 461 zaštićeno područje od kojih su 55 zaštićena kao geolokaliteti. Geobaština je zaštićena u kategorijama posebnog rezervata (paleontološkog, geološko-paleontološkog i geološko-paleontološkog i geomorfološkog) i spomenika prirode (geološkog, paleontološkog, geološko-paleontološkog, geomorfološkog i hidrološkog). Najviše lokaliteta, njih čak 37, zaštićeno je kao geomorfološki spomenici prirode.

Geobaština se nalazi i unutar granica većih zaštićenih područja kao što su strogi rezervati, nacionalni parkovi, parkovi prirode, regionalni parkovi i značajni krajobrazi.

 Najintenzivnije razdoblje zaštite geolokaliteta bilo je 60-tih godina prošlog stoljeća kada ih je zaštićeno ukupno 28. Dulja razdoblja stagnacije bila su između 1950. i 1958., 1986.i 1994. te 1998. i 2008.

Unazad tri godine na temelju stručnog obrazloženja za preventivnu zaštitu Državnog zavoda za zaštitu prirode Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode proglasila je 4 preventivno zaštićena geolokaliteta i to Crniku na Pagu kao posebni rezervat geološko-paleontološki, Špilju u kamenolomu Tounj kao spomenik prirode geomorfološki, Jamu Vrtare male kao spomenik prirode geološko-paleontološki i Uvalu Brbišćicu kao posebni rezervat geološko-paleontološki i geomorfološki.

Izrađena stručna obrazloženja i stručne podloge za geolokalitete te godina proglašenja:

Naziv područja	SO*/SP**	Kategorija	Godina izrade	Godina proglašenja
Crnika	SP**	Posebni rezervat geološko-paleontološki	2005
Špilja u kamenolomu Tounj	SO*	Spomenik prirode, geomorfološki	2005	2008
Crnika	SO*	Posebni rezervat geološko-paleontološki	2008	2008
Jama Vrtare male	SO*	Spomenik prirode, geološko paleontološki	2008	2009
Dubci	SO*	Spomenik prirode, geološki	2009
Uvala Brbišćica	SO*	Posebni rezervat, geološko-geomorfološki (Posebi rezervat geološko-paleontološki i geomorfološki)	2009	2010
Jama Vrtare male	SP**	Spomenik prirode, geološko paleontološki	2010
Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru	SO*	Spomenik prirode, geološki	2010

* stručno obrazloženje za zaštitu
** stručna podloga za zaštitu

Literatura:

Zwicker, G., Žeger Pleše, I., Zupan, I.(2008): Zaštićena geobaština Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode: Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti

Hrvatski Sabor (2008): Strategija i akacijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08)