Tražilica

Detaljna tražilica

Kalendar događanja

« Svibanj 2017 »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31

Zaštićena geobaština u Republici Hrvatskoj

Tradicija prepoznavanja vrijednosti i potrebe zaštite geobaštine u Hrvatskoj duga je više od 100 godina. Njezina zakonska zaštita započinje 1948. godine kada su Rupnica i Hušnjakovo, proglašeni zaštićenim prirodnim rijetkostima zbog svojih geoloških, odnosno paleontoloških vrijednosti.

Strategijom i akcijskim planom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske iz 2008. godine (NN 143/08), počelo se više pažnje posvećivati zaštiti georaznolikosti tj. geobaštine i kao jedan od strateških ciljeva je očuvati georaznolikost, odnosno geotope kao jedan od preduvjeta očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti te samu neobnovljivu geomorfološku i geološku baštinu RH „in situ" i „ex situ".

Prema Upisniku zaštićenih područja Ministarstva zaštite okoliša i energetike danas su u Hrvatskoj zaštićena 52 geolokaliteta isključivo zbog vrijedne geobaštine. Geobaština je zaštićena u kategorijama posebnog rezervata (paleontološkog i geografsko-botaničkog) i spomenika prirode (geološkog, paleontološkog, geološko-paleontološkog, geomorfološkog, geološko-geografskog i hidrološkog) te zaštićenog minerala (Kamene kugle iz Općine Pojezerje). Najviše lokaliteta, njih čak 35, zaštićeno je kao geomorfološki spomenici prirode.

Geobaština se nalazi i unutar granica većih zaštićenih područja kao što su strogi rezervati, nacionalni parkovi, parkovi prirode, regionalni parkovi i značajni krajobrazi.

Najintezivniji period zakonske zaštite bio je između 1961. i 1970. godine kada su 33 speleološka objekta  proglašena geomorfološkim spomenicima prirode.  Dulja razdoblja stagnacije bila su između 1950. i 1958., 1986.i 1994. te 1998. i 2017. "Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru" posljednji je proglašeni geolokalitet za u kategoriji geološkog spomenika prirode.

Zakonom o zaštiti prirode  (NN 70/05) uvedena je mogućnost preventivne zaštite na period od 3 godine. Tadašnji Državni zavod za zaštitu prirode (danas Hrvatska agencija za okoliš i prirodu) izradio je 5 stručnih obrazloženje za preventivnu zaštitu geolokaliteta i  to za Crniku na Pagu, Špilju u kamenolomu Tounj, Jamu Vrtare male, Uvalu Brbišćica i Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru koji je posljednji preventivno zaštićen i kojem je zaštita istekla 2015. godine.

Od početka rada Državnog zavoda za zaštitu prirode (danas Hrvatske agencije za okoliš i prirodu) do danas vrednovano je 7 lokaliteta isključivo zbog vrijedne geobaštine te je izrađeno još 6 podloga u kojima je izdvojena i vrednovana georaznolikost. 

Izrađene stručne podloge za geolokalitete te godina njihovog proglašenja:

 

Literatura:

Zwicker, G., Žeger Pleše, I., Zupan, I.(2008): Zaštićena geobaština Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava za zaštitu prirode (2017): Upisnik zaštićenih područja

Hrvatski Sabor (2008): Strategija i akacijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08) 

Slike