Tražilica

Detaljna tražilica

Kalendar događanja

« Lipanj 2017 »
  • Po
  • Ut
  • Sr
  • Če
  • Pe
  • Su
  • Ne
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30

Katastar speleoloških objekata Republike Hrvatske

Oko polovine površine Republike Hrvatske pokriveno je kršem kojeg čine specifični nadzemni i podzemni oblici. Do stvaranja krških pojava dolazi zbog razlomljenosti i topivosti karbonatnih stijena, kako na površini, stvarajući npr. polja, vrtače i škrape, tako i u podzemlju. Podzemni krški oblici su prostori većih ili manjih dimenzija, a oni koji svojim dimenzijama omogućuju ulazak u njih, nazivaju se jednim imenom speleološki objekti, a uključuju špilje i jame. Speleološki objekti omogućuju uvid u izgled krškog podzemlja, a vrlo su bitni s hidrogeološkog, geološkog, geomorfološkog, biološkog, arheološkog i paleontološkog stanovišta. Unatoč stoljetnim istraživanjima krškog podzemlja Hrvatske, nova istraživanja vrlo često vode i do novih otkrića.

Krška područja Hrvatske većinom pripadaju Dinarskom kršu, koji se proteže dužinom od 700 km od Italije na sjeverozapadu do Albanije na jugoistoku, s karakterističnim SZ-JI smjerom pružanja. Dinarski krš je i dan danas izrazito neistražen, ali je unatoč tome, zbog svojih posebnosti, prepoznat kao područje velikog bogatstva prirodnih vrijednosti, uključujući iznimno velik broj endemičnih vrsta.

Temeljem Nacionalne Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NN 143/08) područje krša objedinjuje najveći broj prirodnih posebnosti Hrvatske. U odnosu na sveukupnu jedinstvenost, bogatstvo endemičnim svojtama i životnim zajednicama, te visoki stupanj očuvanosti, ovo područje predstavlja izuzetnu vrijednost ne samo u europskim, nego i u svjetskim razmjerima. Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) speleološki objekti od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njenu osobnu zaštitu. Tako je do sada 31 speleološki objekt proglašen geomorfološkim, 4 paleontološkim, 2 hidrološkim, 2 geološko-geografskim te 1 zoološkim spomenikom prirode, a četiri su špilje zaštićene u okviru značajnog krajobraza. Određeni speleološki objekti uključeni su u Ekološku mrežu Republike Hrvatske, koja je dio Natura2000 ekološke mreže Europske unije. Oko 400 speleoloških objekata je važno za očuvanje stanišnog tipa Špilje i jame zatvorene za javnost (8310) te još 220 speleološka objekta važna za očuvanje stanišnog tipa Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje (8330).

Prema Crvenoj knjizi špiljske faune Hrvatske ugroženo je čak 186 špiljskih svojti, a izravna zagađenja špiljskih staništa, poput divljih odlagališta otpada, jedna su od najvećih ugroza špiljske faune.

U cilju očuvanja ove posebnosti hrvatskog krša, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu u suradnji sa speleološkim udrugama koje djeluju na području Republike Hrvatske, uspostavila je Katastar speleoloških objekata Republike Hrvatske kao dio Informacijskog sustava zaštite prirode 2015. g. Katastar objedinjava podatke o poznatim speleološkim objektima u Republici Hrvatskoj.

Svi podatci unutar Katastra u potpunosti su dostupni speleološkim udrugama koje sudjeluju u njegovoj izradi, institucijama unutar sektora zaštite prirode te državnim i javnim institucijama koje se bave poslovima zaštite i spašavanja ljudi i njihove imovine u okviru web portala Katastra. U ograničenom opsegu, podatci su dostupni i javnosti u okviru web portala Informacijskog sustava zaštite prirode – Bioportala.

Učesnici u Katastru:

Breganja, Bregana

Dinaridi - Društvo za istraživanja i snimanja krških fenomena, Zagreb

Hrvatski geološki institut, Zagreb

Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb

Osmica, društvo za planinarenje, istraživanje i očuvanje prirodoslovnih vrijednosti, Karlovac 

Speleološka udruga Estavela, Kastav

Speleološka udruga „Kraševski zviri“ Ivanec, Ivanec

Speleoklub "Had" Poreč, Poreč

Speleološka udruga Spelunka, Oprič 

Speleološki klub Ozren Lukić, Zagreb

Speleološki klub „Samobor“, Samobor 

Speleološki klub „Ursus spelaeus“, Karlovac,

Speleološki klub Željezničar, Zagreb

Speleološki odsjek Hrvatskog planinarskog kluba „Sveti Mihovil“, Šibenik

Speleološki odsjek Liburnija Planinarskog društva Paklenica

Speleološki odsjek Planinarskog društva sveučilišta „Velebit“, Zagreb

Speleološko društvo "Buje", Buje

Speleološko društvo Karlovac, Karlovac

Speleološko društvo „Proteus“, Poreč 

Suradnici na Katastru:

Čisto podzemlje, inicijativa Zagrebačkog speleološkog saveza 

Hrvatska gorska služba spašavanja

Ministarstvo unutarnjih poslova

Korisnici Katastra:

Javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima RH

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

Izradu omogućili:

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike kroz Projekt integracije u EU Natura 2000 - NIP

Slike